Povijesni pregled

Razvoj Zavoda od početaka do danas

Zavod je tijekom godina svojim predanim radom na stručnom i znanstvenom polju ispunio sve uvjete te u prosincu 2011. godine postao Zavod za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju.

Odjel za kardijalnu kirurgiju Kliničke bolnice “Dubrava” osnovan je u veljači 1995. godine odlukom tadašnjeg ministra zdravstva, a ostvaren je preseljenjem dijela kardiokirurškog tima iz Kliničkog bolničkog centra “Zagreb”. U timu su tada bili doc. dr. sc. Željko Sutlić koji postaje voditelj Odjela, dr Bojan Biočina, te odjelne medicinske sestre na čelu s vms. Milkom Grubišić. Kao potpora razvoju kardijalne kirurgije, iste godine u KB “Dubrava” sa KBC “Zagreb” dolazi i anesteziolog doc. dr. sc. Ino Husedžinović, koji osniva Odjel kardijalne anestezije s intenzivnim liječenjem. Iste godine, 30.09., učinjena je i prva ortotopična transplantacija srca u KB “Dubrava”. U sklopu Odjela za kardijalnu kirurgiju, 1995. godine radile su tri sestre instrumentarke općeg smjera, jedna sestra instrumentarka kardijalne kirurgije, jedan perfuzionist, dva pomoćnika perfuzionista i medicinski tehničar u edukaciji.

Tijekom 1997. godine, pored standardnih kardiokirurških operacija, uvedeni su i postupci kao što su minimalno invazivna koronarna kirurgija, endoskopsko prepariranje vene safene i operacije u cirkulacijskom arestu.

U 1998. godini nastavljeno je praćenje svjetskih trendova te su uvedeni postupci kao što su uporaba radijalne arterije kao grafta kod revaskularizacije miokarda, uporaba mehaničkih i vakuumskih stabilizatora srca kod revaskularizacije miokarda bez uporabe stroja za izvantjelesni krvotok, operacije višestrukih aortokoronarnih premoštenja bez uporabe stroja za izvantjelesni krvotok, uzdužna ministernotomija kao metode minimalno invazivnog pristupa u kirurgiji aortnog zaliska. Iste godine ugrađen je i prvi transplantat aortnog zaliska (homograft), pripremljen u vlastitom laboratoriju. Također se počela koristiti računalna baza podataka o kardiokirurškim bolesnicima (CardioBase) koju je osmislio i izradio dr. Davor Barić. Ovaj integrirani informatički sustav omogućuje rutinsko prikupljanje svih relevantnih podataka o bolesnicima i operacijama te redovitu analizu podataka i trendova.

Rutinska ekstenzivna arterijska revaskularizacija miokarda primjenjuje se od 1999. godine. Te godine počinje i učestalija primjena operacijskih zahvata bez uporabe stroja za izvantjelesni krvotok.

Operacija aneurizme lijeve klijetke provodi se od 2000. godine. Iste godine počela je i ugradnja stentless aortnih zalistaka. U svrhu prijeoperacijske procjene rizika kardiokirurških bolesnika te kao sredstvo objektivnog nadzora kvalitete liječenja. 2000. godine uvodi se sustav EuroSCORE I.

U veljači 2002. godine rutinski se počinje koristiti endoskopska metoda prepariranja radijalne arterije te ugradnja biventrikularnih elektrostimulatora srca u svrhu resinkronizacijske terapije kroničnog zatajivanja srca.

Od 15. kolovoza 2007. godine Republika Hrvatska pa tako i Odjel za kardijalnu kirurgiju dio je mreže Eurotransplant International Foundation (ET) koja je zadužena za posredovanje i raspoređivanje donorskih organa u Austriji, Belgiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Sloveniji. Od ulaska Hrvatske u ET do srpnja 2013. godine u KB “Dubrava” učinjeno je 76 transplantacija srca, a ukupno 95.

U rujnu 2007. godine otvoren je novi operacijski blok KB “Dubrava” sa dvije standardne operacijske dvorane za kardijalnu kirurgiju te sa hibridnom operacijskom dvoranom opremljena C-lukom koja omogućuje najsloženije kombinirane zahvate perkutanih koronarnih angioplastika i revaskularizacije miokarda, ugradnja totalne endovaskularne proteze torakalne aorte (TEVAR), transkatetersku ugradnju aortnog zaliska (TAVI) i sl.

Djelatnici Odjela u ožujku 2008. godine organizirali su i jednodnevni međunarodni simpozij pod nazivom “Cleveland Clinic in Zagreb” na kojoj su sudjelovali eminentni stručnjaci kardijalne kirurgije iz te američke institucije. Glavni organizatori bili su prof. dr. sc. Željko Sutlić i dr. Tomislav Mihaljević (Cleveland Clinic, Ohio, SAD), a pod pokroviteljstvom Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti.

Prvi uređaj za dugotrajnu potporu cirkulaciji (LVAD) u Hrvatskoj ugrađen je u KB “Dubrava” 30.10.2008. Program mehaničke potpore cirkulaciji pokazao se kao izvrsna i neophodna nadopuna razvijenom programu transplantacije srca u sklopu cjelovitog liječenja kroničnog zatajivanja srca. Od tada do rujna 2013. implantirano je ukupno 11 takvih uređaja (10 Heart Mate II, 1 Thoratec pVAD). Jedan bolesnik je uspješno odvojen od uređaja, troje je transplantirano, dvoje je preminulo na listi čekanja, a ostalih 5 je stabilno te na listi čekanja za transplantaciju srca.

Od 2008. godine rade se elektivni i hitni zahvati totalne endovaskularne zamjene torakalne aorte (TEVAR).

Na jesen 2010. Odjel za kardijalnu kirurgiju organizirao je #1 Heart Surgery Forum Meeting @ Croatia na temu “How to Manage Unsolvable Cases and Major Disasters in Cardiac Surgery”, a sažeci su objavljeni kao suplement časopisa The Heart Surgery Forum Journal, citiranog u CC-u.

2011. godine po prvi puta u državnoj bolnici u Hrvatskoj učinjena je transkateterska ugradnja aortnog zaliska (TAVI), te je do sredine 2013. godine izvedeno preko 30 takvih procedura.

Na jesen 2012. godine Odjel za kardijalnu kirurgiju postaje samostalni Zavod za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju sa Odjelom za valvuralnu i transplantacijsku kirurgiju te Odjelom za koronarnu kirurgiju i kirurgiju aorte.

U travnju 2012. godine, Zavod je organizirao 61. kongres Europskog društva za kardiovaskularnu i endovaskularnu kirugiju (ESCVS), u Dubrovniku. Sudjelovalo je preko 1000 sudionika iz 44 zemalje svijeta, te je tiskan zbornik radova i objavljen u “Journal of Cardiovascular Surgery” (Minerva Medica).

Od lipnja 2012. uveden je unaprijeđeni sustav nadzora kvalitete liječenja i procjene preoperativnog rizika EuroSCORE II.


SLJEDEĆE: Upoznajte naše liječnike – više informacija o osoblju zavoda