Vaše srce, zalisci i arterije

Saznajte više o anatomiji i funkciji

Srčane šupljine i zalisci


Koronarne arterije


Srce tijekom sistole


Srce tijekom dijastole


Brze poveznice:

 

  • Srce i zalisci
  • Koronarne arterije

Zalisci

Vaše srce je mišić odgovoran za cirkuliranje oksigenirane krvi kroz vaše tijelo.

Sastoji se od desnog dijela, koji pumpa krv prema plućima i lijevog dijela, koji pumpa krv u ostale dijelove tijela. Taj rad srca omogućuju četiri šupljine smještene unutar njega: dvije pretklijetke (atriji), tj. dvije gornje šupljine (1), te dvije klijetke (ventrikli), tj. donje šupljine (2).

Ljudsko srce sadrži ventile tj. zaliske koji omogućuju prolaz krvi prema naprijed i onemogućuju povratak krvi u suprotnom smjeru. Mitralni zalistak (3) je ulazni ventil za lijevu stranu srca koji dok je otvoren omogućuje utok krvi u lijevu klijetku, a kada se zatvori onemogućuje povratak krvi u lijevu pretklijetku. Aortni zalistak (4) nalazi se na lijevoj strani srca i predstavlja izlazni ventil lijeve klijetke. On se otvara kako bi omogućio da krv napusti klijetku i uđe u aortu, a zatvara se kako bi spriječio vraćanje krvi nazad u klijetku.

Kirurgija srčanih zalistaka

Primjena kirurškog liječenja bolesti srčanih zalistaka potrebna je bilo zbog popravka ili zbog zamjene oštećenog zaliska. Vaš kirurg će odrediti koja je procedura najbolja za vas uzevši u obzir vašu dob, prirodu bolesti, način života i dr.

Zamjena srčanih zalistaka: postoje tri glavne vrste umjetnih zalistaka. Mehanički zalisci – napravljeni od metala i pirolitičkog ugljika, bioprostetski zalisci – napravljeni od životinjskih tkiva te biološki zalisci – humani srčani zalisci dobiveni od donora (homografti). Svaka vrsta zaliska ima svoje prednosti i mane ovisno o trajnosti i opasnosti od stvaranja krvnih ugrušaka na zalisku. Popravak srčanih zalistaka obuhvaća niz različitih kirurških postupaka kojim se pokušava osigurati funkcioniranje vašeg zaliska bez potrebe za zamjenom zaliska umjetnim.

Bolesti srčanih zalistaka

Srčani zalisci mogu biti poremećeni od rođenja zbog prirođene bolesti zaliska ili mogu biti posljedica bolesti stečenih tijekom života, poput reumatske groznice, bakterijske infekcije ili senilne kalcifikacije. Zalisci također mogu degenerirati i tijekom normalnog procesa starenja.

Bolesti: prema vrsti greške koja uzrokuje bolest srčanih zalistaka, razlikujemo stenozu, koja se javlja kada se zalistak dovoljno ne otvara i regurgitaciju, koja se javlja kada se zalistak ne zatvara kompletno, što dovodi do povratka krvi kroz zalistak. Da bi se nadoknadio nezadovoljavajući rad srčanih zalistaka i zadovoljile sve potrebe organizma, vaše je srce prisiljeno jače pumpati.

Simptomi: taj pojačani rad srca može uzrokovati slabljenje njegovih funkcija, što se očituje u simptomima kao što su nedostatak zraka (isprva samo pri tjelesnom naporu, a kasnije i pri lakšim aktivnostima ili u mirovanju), umor, oticanje potkoljenica i gležnjeva, bolovi u prsima (angina pektoris), vrtoglavice, blage glavobolje te gubitak svijesti.

Dijagnostička obrada

Vaš liječnik može posumnjati na bolest srčanih zalistaka ukoliko postoje simptomi bolesti, višestruki čimbenici rizika i /ili snažna obiteljska predispozicija za bolest srčanih zalistaka. Prisutnost bolesti srčanih zalistaka najčešće se utvrđuje dijagnostičkim testovima.

Dijagnostički testovi su: ultrazvuk – neinvazivna pretraga koja pomoću ultrazvuka ispituje i mjeri strukture vašeg srca. Kateterizacija srca (koronarografija) – invazivna pretraga prilikom koje se uska cijev (kateter) provlači kroz arteriju u preponi prema srcu, a zatim se kontrastnom bojom prikazuju koronarne arterije; nakon toga srce se snima rendgenskim zrakama kako bi se prikazalo eventualno postojanje suženja arterija. Obje dijagnostičke metode mogu prikazati stupanj povećanja srca, njegovu funkciju i stupanj stenoze ili regurgitacije zaliska, s time da se prilikom kateterizacije srca koronarografijom može utvrditi i pristunost promjena na koronarnim arterijama.

Koronarne arterije

U koronarne arterije krv dolazi iz aorte (5), glavne arterije vašeg organizma. Vaše srce se sastoji i od koronarnih arterija (6), lijeve i desne. Koronarne arterije opskrbljuju vaše srce hranjivim tvarima i kisikom.

Aortokoronarno premoštavanje

Revaskularizacija miokarda ili aortokoronarno premoštenje (acbp, cabg ili bypass) je operacija koju obavljaju kardijalni kirurzi.

Cilj operacije je premostiti mjesto na kojem je koronarna arterija sužena ili začepljena te na taj način omogućiti obnovu protoka krvi. Za premoštenje se mogu koristiti arterije ili vene uzete s nekog drugog dijela vašeg tijela. Za premoštavanje služe: vena (vena saphena magna) (7), koja se jednim krajem spaja na aortu, a drugim krajem na koronarnu arteriju iza mjesta na kojem je koronarna arterija sužena ili zatvorena.

Od svih arterija najviše se koriste one s unutrašnje strane prsnog koša, unutarnja grudna arterija (ima) i radijalna arterija (ra) locirana na vašoj podlaktici. Ilustracija na str. 8 prikazuje lijevu unutarnju grudnu arteriju (8) spojenu na prednju silaznu granu lijeve koronarne arterije. Danas se većina aortokoronarnih premoštenja provodi kao kombinacija arterija i vene.

Bolesti koronarnih arterija

Vaše koronarne arterije mogu se razboljeti ako kolesterol, jedan od oblika masnoća u krvi, izgradi nakupinu ili plak u vašoj arteriji i na taj je način suzi. Rezultat je smanjen protok krvi, odnosno smanjena opskrba srčanog mišića kisikom i hranjivim tvarima.

Bolest: stanje u kojemu srce ne dobiva dovoljne količine krvi za svoje potrebe naziva se ishemijska ili koronarna bolest srca. Ako nedostatak kisika i hranjivih tvari postane kritičan, dio srčanog mišića može odumrijeti izazivajući infarkt miokarda (srčani udar).

Čimbenici rizika: muški spol, visoka razina kolesterola u krvi, šećerna bolest, povišeni krvni tlak, pušenje, starost, obiteljska anamneza, pretjerana konzumacija alkohola i pretilost.

Dijagnostička obrada

Vaš liječnik može posumnjati na koronarnu bolest srca ukoliko postoje simptomi bolesti, višestruki čimbenici rizika i /ili snažna obiteljska predispozicija. Prisutnost koronarne bolesti srca najčešće se utvrđuje dijagnostičkim testovima.

Dijagnostički testovi su: elektro–kardiogram (ekg), neinvazivna pretraga kojom se prate promjene u električnoj aktivnosti za vrijeme kucanja vašeg srca te pomaže u dijagnostici bilo kakve nepravilnosti vašeg srčanog ritma. Ergometrija – neinvazivna pretraga kojom se prati rad srca u opterećenju na biciklu ili pokretnoj traci; prije i tijekom opterećenja snima se i prati ekg. Kateterizacija srca (koronarografija) – invazivna pretraga prilikom koje se uska cijev (kateter) provlači kroz arteriju u preponi prema srcu, a zatim se kontrastnom bojom prikazuju koronarne arterije; nakon toga srce se snima rendgenskim zrakama kako bi se prikazalo eventualno postojanje suženja arterija. Nakon postavljanja dijagnoze koronarne bolesti srca, postoji više mogućnosti liječenja: lijekovima, angioplastikom i kirurško liječenje.


SLJEDEĆE: Priprema za operacijski zahvat – tijek priprema i stručni savjeti