ŠTO JE AORTNI ZALISTAK?

Mjesto aortnog zaliska prikazano je na desnoj slici. Srce se sastoji od desnog dijela, koji pumpa krv prema plućima i lijevog dijela, koji pumpa krv u ostale dijelove tijela. Lijeva strana srca obavlja veći dio posla. Glavna šupljina srca koja pumpa krv naziva se klijetka ili ventrikul. Budući je klijetka zapravo pumpa, postoji ulazni i izlazni “ventil”. Aortni zalistak nalazi se na lijevoj strani srca i predstavlja izlazni ventil lijeve klijetke. On se otvara kako bi omogućio da krv napusti klijetku i uđe u aortu i zatvara, kako bi  spriječio vraćanje krvi nazad u klijetku.

Povratak na početak

 

ŠTO JE ZAMJENA AORTNOG ZALISKA?

Zamjena aortnog zaliska je operacija na otvorenom srcu radi liječenja suženja (stenoze) ili propuštanja (regurgitacije) aortnog zaliska.

Povratak na početak

 

ŠTO UZROKUJE POREMEĆAJ U RADU AORTNOG ZALISKA?

Aortni zalistak može biti poremećen od rođenja (tzv. prirođena bolest aortnog zaliska) ili može biti posljedica bolesti tijekom života (stečene bolesti aortnog zaliska).

Najčešći prirođeni poremećaj aortnog zaliska je bikuspidni aortni zalistak. Aortni zalistak normalno se sastoji od tri listića, a kod 1-2% ljudi aortni zalistak je bikuspidni i ima samo dva listića, što može uzrokovati nepotpuno otvaranje ili zatvaranje (slika desno). To je drugi najčešći uzrok bolesti aortnog zaliska koji zahtijeva kirurško liječenje. Takvi zalisci mogu godinama uredno funkcionirati, prije nego postanu suženi, prošireni ili oboje. Ljudi s bikuspidnim zaliscima zahtijevaju antibiotsku zaštitu prije zubnih zahvata, ali neke druge specijalne mjere zaštite nisu potrebne, osim redovitog praćenja kod kardiologa.

Najčešći uzrok bolesti aortnog zaliska koji zahtjeva operaciju je senilna aortna kalcifikacija što znači da se zalistak istrošio tijekom godina. Kada zalistak postane istrošen, dolazi do odlaganja kalcija, iz za sada nepoznatih razloga. Prisustvo kalcija ograničava pokretljivost listića zalistaka, što dovodi do težeg otvaranja (stenoza) ili zatvaranja zaliska (regurgitacija ili insuficijencija). Rjeđi uzroci bolesti aortnog zaliska su bolesti aorte, kao npr. aneurizma ascedentne aorte, disekcija aorte ili Marfanov sindrom.

Povratak na početak

 

POSTOJE LI ZNAKOVI UPOZORENJA KOD BOLESTI  AORTNOG ZALISKA?

Poremećaj funkcije aortnog zaliska može izazvati razne simptome, uključujući nedostatak zraka, bol u prsima, vrtoglavice i gubitak svijesti.

Suženi zalistak prisiljava srce na pojačani rad, kako bi se krv izbacila kroz zalistak u aortu. U suprotnom slučaju, ako je zalistak propustan, dio krvi se vraća iz aorte natrag u srce, tako da srce mora izbacivati više krvi da bi se zadovoljile potrebe organizma. U oba slučaja, povećani napor srca može uzrokovati  simptome zatajenja srca, kao što je nedostatak zraka. U početku, nedostatak zraka može se javljati samo pri tjelesnom naporu, dok se kasnije može javljati i pri lakšim aktivnostima ili u mirovanju. Neki bolesnici mogu se buditi zbog noćnog nedostatka zraka ili biti prisiljeni spavati s povišenim uzglavljem. Jedan od znakova zatajenja srca je i oticanje potkoljenica i gležnjeva, koje se javlja najčešće poslijepodne i navečer. Ovaj znak javlja se i kod drugih bolest, npr. varikoziteta vena.

Povećani napor srca može dovesti i do bolova u prsima (angina pektoris) ili do simptoma koji se javljaju pri srčanom udaru. Ponekad je teško razlikovati bolest srčanog zaliska od suženja srčanih arterija (koronarna bolest srca).

Simptomi bolesti aortnog zaliska su i vrtoglavica, blaga glavobolja i gubitak svijesti.

Povratak na početak

 

KAKO BOLESNIK MOŽE ZNATI DA LI MU JE POTREBNA ZAMJENA ZALISKA?

Odluku o potrebi zamjene aortnog zaliska trebali bi donijeti zajedno kardiolog i kardijalni kirurg. Odluka se donosi na temelju bolesnikovih tegoba, kliničkog pregleda i rezultata više dijagnostičkih pretraga, uključujući ultrazvučni pregled srca (ehokardiogram) i kateterizaciju srca. Obje dijagnostičke metode mogu pokazati stupanj povećanja srca, njegovu funkciju,  stupanj stenoze ili regurgitacije aortnog zaliska, s time da se prilikom kateterizacije srca može koronarografijom utvrditi i prisustvo promjena na koronarnim arterijama.

Povratak na početak

 

ZAŠTO JE OPERACIJA NEOPHODNA?

Već je objašnjeno na koji način suženje zaliska dovodi do povećanog napora u srčanom radu kako bi se održao zadovoljavajući protok kroz suženi zalistak. Ako protok nije zadovoljavajući i samo srce ne dobiva dovoljno krvi za svoje vlastite potrebe, javlja  se ishemija  uzrokujući bolove u prsima. Suženje aortnog zaliska (aortna stenoza) s vremenom napreduje, pogoršavajući stanje i prisiljavajući srce na sve veće napore. U određenom trenutku srce nije sposobno održavati zadovoljavajući protok, što može dovesti do epizoda sniženog tlaka, omaglica i gubitka svijesti. S druge strane, u plućima se nakuplja višak tekućine, što može dovesti do edema pluća.

Ako aortni zalistak propušta krv nazad (aortna insuficijencija ili regurgitacija), srce mora povećanim radom istiskivati sve više krvi kako bi zadovoljilo potrebe organizma. Srce se prilagođava novim uvjetima postupno se šireći. Takvo stanje može potrajati više mjeseci ili godina, dok se propuštanje s vremenom ne poveća toliko da srce postane nesposobno za povećani rad. Tad dolazi do zatajenja srca sa već spomenutim simptomima.

Povratak na početak

 

KOJI SU RIZICI OPERACIJE?

Osobni rizik može biti procijenjen od strane kardijalnog kirurga, na temelju dobi bolesnika, općeg stanja, eventualnih drugih bolesti i funkcije srca.

Povratak na početak

 

KOJE MOGUĆNOSTI POSTOJE KOD ZAMJENE AORTNOG ZALISKA?

Za razliku od mitralnog zaliska koji se u nekim slučajevima može kirurškim zahvatom popraviti, aortni zalistak obično zahtijeva zamjenu. Kada se donese odluka o potrebi zamjene zaliska, ostaje pitanje vrste umjetnog zaliska (proteze) koja će se koristiti. Umjetni zalisci dijele se na mehaničke zaliske i biološke zaliske. Primjeri zalistaka prikazani su na donjim slikama.                                 

Povratak na početak

 

POSTOJE LI RAZLIKE IZMEĐU MEHANIČKIH I BIOLOŠKIH ZALISTAKA?

Postoji niz izvrsnih mehaničkih umjetnih zalistaka različitih proizvođača (slike lijevo). Većina kirurga ima osobnu naklonost prema pojedinim zaliscima, vezano za tehničke aspekte (kako se ušivaju i sl.). S bolesnikovog gledišta, ne postoje značajnije razlike između pojedinih mehaničkih zalistaka. Glavna prednost mehaničkih zalistaka je njihova visoka trajnost i izdržljivost  – oni se praktički ne troše. Glavni nedostatak je sklonost stvaranju ugrušaka na svim mehaničkim zaliscima. Stoga, bolesnici s mehaničkim zaliscima moraju trajno uzimati antikoagulantnu terapiju ("razrjeđivače krvi").

Postoji više različitih bioloških zalistaka koji se koriste u kardijalnoj kirurgiji (slika desno). Oni imaju znatno manju sklonost stvaranju ugrušaka, ali i manju trajnost. U ovu grupu pripadaju ksenografti, zalisci izrađeni od životinjskog tkiva (najčešće svinjski aortni zalisci), zatim ljudski zalisci homografti i pulmonalni autografti, zalisci uzeti s bolesnikove plućne arterije i postavljeni na aortnu poziciju.

Odluku o vrsti zaliska donosi kardijalni kirurg na temelju više činjenica, kao što su dob, prateće bolesti, načina života, individualni rizik i drugo.

Povratak na početak

 

KAKVO ĆE BITI STANJE BOLESNIKA NAKON OPERACIJE?

Nakon uspješne zamjene aortnog zaliska, bolesnik može očekivati povratak na stanje isto ili bolje u odnosu na stanje prije operacije. Antikoagulantna terapija biti će potrebna kroz 3 mjeseca kod ugrađenih bioloških zalistaka, odnosno trajno kod mehaničkih zalistaka. Provođenje antikoagulantne terapije potrebno je redovito laboratorijski kontrolirati određujući protrombinsko vrijeme (PV) ili INR. Nakon što rana iznad prsne kosti zacijeli, većina bolesnika nema značajnijih tegoba i ograničenja aktivnosti. Potrebna je preventivna antibiotska zaštita kod stomatoloških ili kirurških zahvata.

Povratak na početak

 
 
web administrator: Davor Barić   web design: Ana Berc   datum posljednjeg obnavljanja: 03.01.2007