UVOD

Popravak mitralnog zaliska je operacija na otvorenom srcu koju izvode kardijalni kirurzi radi liječenja suženja (stenoze) ili propuštanja (regurgitacije) mitralnog zaliska. Mitralni zalistak je ulazni "ventil” za lijevu stranu srca. Krv teče od pluća, gdje se obogaćuje kisikom, kroz lijevu pretklijetku i mitralni zalistak u lijevu klijetku. Kada se otvori, mitralni zalistak omogućuje utok krvi u glavnu srčanu šupljinu za pumpanje krvi zvanu lijeva klijetka. Kada se zatvori onemogućuje povratak krvi u pluća za vrijeme kontrakcije (stiskanja) lijeve klijetke koja istiskuje krv iz srca u tijelo. Mitralni zalistak se sastoji od dva listića.

 

 

Kirurška operacija može biti potrebna kada se zalistak nepotpuno otvara ili zatvara. Stenotičan (sužen) zalistak ne dopušta lagan ulazak krvi u srce uzrokujući nakupljanje i porast tlaka u plućima. To otežava srcu pumpanje krvi i može dovesti do osjećaja gubitka zraka – pogotovo za vrijeme pojačane tjelesne aktivnosti. Ako se listići zaliska ne zatvaraju potpuno zbog bilo kojeg razloga (ima ih više), krv se može vraćati nazad u pluća za vrijeme svake kontrakcije (otkucaja) srca. Kako se kod svakog otkucaja dio krvi vraća natrag, srce mora pojačano raditi da bi istisnulo istu količinu krvi u tijelo. To se zove volumno opterećenje. Srce može nadoknađivati taj gubitak kroz mnoge mjesece ili godine, pod uvjetom da se regurgitacija (popuštanje) polagano pojavljuje. Kada srce počinje popuštati, bolesnik osjeća nedostatak zraka i umor.

Povratak na početak

 

ŠTO UZROKUJE POTEŠKOĆE S MITRALNIM ZALISKOM?

Oštećenja prisutna od rođenja, poznata kao prirođeni (kongenitalni) uzroci, rijetko uzrokuju poteškoće s mitralnim zaliskom. Mnogo češće, oštećenje dijela zaliska uzrokuje uporaba i trošenje. To nazivamo degenerativnom bolesti, koja može biti povezana sa starenjem, iako obolijevaju i mnogi mladi ljudi. Reumatska groznica može oštetiti mitralni zalistak uzrokujući stenozu ili regurgitacije. Povremeno je mitralni zalistak oštećen infekcijom (bakterijskim endokarditisom). Ishemična (koronarna) bolest srca također može dovesti do popuštanja mitralnog zaliska.

Povratak na početak

 

KOJE SU KIRURŠKE MOGUĆNOSTI?

Mnogi mitralni zalisci mogu biti popravljeni, osobito ako je popuštanje uzrokovano degenerativnom bolešću. U mnogim je slučajevima oštećenje mitralnog zaliska preveliko da bi bio moguć popravak, pa se mitralni zalistak mora zamijeniti prostetičkim (umjetnim). Zalisci oštećeni reumatskom bolešću često se moraju u potpunosti zamijeniti.

Općenito govoreći, postoje dva tipa umjetnih zalistaka: mehanički zalisci, napravljeni od metala i pirolitičkog ugljika i biološki zalisci, napravljeni od životinjskih tkiva. Svaki ima prednosti i mane ovisno o trajnosti i opasnosti od stvaranja krvnih ugrušaka na zalisku. Odluku o vrsti zaliska donosi kardijalni kirurg na temelju više činjenica, kao što su dob, prateće bolesti, načina života, individualni rizik i drugo.

Povratak na početak

 

MEHANIČKI ZALISCI

Danas postoji niz izvrsnih mehaničkih zalistaka. Svi su podjednako dobri. Glavna prednost mehaničkih zalistaka je njihova visoka trajnost i izdržljivost  – oni se praktički ne troše. Glavni nedostatak je sklonost stvaranju ugrušaka na svim mehaničkim zaliscima. Kada se to dogodi zalistak više ne može normalno funkcionirati. Zbog toga su bolesnici s ovim zaliscima prisiljeni uzimati antikoagulantnu terapiju (razrjeđivače krvi) tijekom cijelog života. Postoji i mala, ali moguća, opasnost od moždanog udara.

Povratak na početak

 

BIOLOŠKI ZALISCI

Postoji više različitih bioloških zalistaka koji se koriste u kardijalnoj kirurgiji. Većinom su napravljeni od svinjskog aortnog zaliska. Njihova ključna prednost je smanjena opasnost od stvaranja ugrušaka krvi, koji mogu dovesti do lošeg rada zaliska ili do moždanog udara. Nedostatak im je ograničen vijek trajanja u usporedbi s mehaničkim. Nakon duljeg vremena dolazi do njihovog trošenja. Vrijeme nakon kojega se istroše ovisi o dobi bolesnika. Kod mlađe osobe zalistak se može istrošiti za samo nekoliko godina, isti zalistak u srednjovječne osobe može trajati desetak godina, a u osoba starijih od 70 godina i duže. Postoji opće suglasje da biološki zalisci neće morati biti ponovno zamijenjeni u osoba starijih od 70 godina.

Povratak na početak

 

KOJI SU RIZICI OPERACIJE?

Osobni rizik može biti procijenjen od strane kardijalnog kirurga, na temelju dobi bolesnika, općeg stanja, eventualnih drugih bolesti i funkcije srca.

Povratak na početak

 

KAKVO ĆE BITI STANJE BOLESNIKA NAKON OPERACIJE?

Nakon uspješne zamjene aortnog zaliska, bolesnik može očekivati povratak na stanje isto ili bolje u odnosu na stanje prije operacije. Antikoagulantna terapija biti će potrebna kroz 3 mjeseca kod ugrađenih bioloških zalistaka, odnosno trajno kod mehaničkih zalistaka. Provođenje antikoagulantne terapije potrebno je redovito laboratorijski kontrolirati određujući protrombinsko vrijeme (PV) ili INR. Nakon što rana iznad prsne kosti zacijeli, većina bolesnika nema značajnijih tegoba i ograničenja aktivnosti. Potrebna je preventivna antibiotska zaštita kod stomatoloških ili kirurških zahvata.

Povratak na početak

 
web administrator: Davor Barić   web design: Ana Berc   datum posljednjeg obnavljanja: 03.01.2007