Jezik
    document.getElementById( "lang_choice_1" ).addEventListener( "change", function ( event ) { location.href = event.currentTarget.value; } )

Pretražite naše stranice

Veličina slova
A A A
Tema
Webmail
A A A
(01) 290 2444
    document.getElementById( "lang_choice_1" ).addEventListener( "change", function ( event ) { location.href = event.currentTarget.value; } )

Kultura deeskalacije kao prevencija mjera prisile

U suradnji Klinike za psihijatriju i Službe za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite, 29. studenoga 2023. godine u KB Dubrava održana je edukacija o deeskalaciji i prevenciji mjera prisila. Edukaciju su održale prof. dr. sc. Lana Mužinić Marinić, dr. med., predstojnica Klinike za psihijatriju, doc. dr. sc. Tina Peraica, prof. socijalne pedagogije i medicinska sestra za kvalitetu Natalia Cesar, univ. mag. med. techn. Edukacija se temelji na preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, izrađena je u Klinici za psihijatriju Vrapče i podržana od Hrvatskoga psihijatrijskog društva i Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a s ciljem educiranja zdravstvenog osoblja o alternativnim mjerama sa svrhom uklanjanja opasnosti u visoko rizičnim situacijama za osoblje i pacijente, posebice kod uznemirenih i/ili agresivnih pacijenata te razvijanja kulture oporavka i poštivanja ljudskih prava. Poštivanje prava pacijenata, posebice osoba  s problemima mentalnog zdravlja  i poticanje oporavka u fokusu je Strateškog okvira zaštite mentalnog zdravlja Republike Hrvatske. Višegodišnja izvješća Nacionalnog preventivnog mehanizma pučkog pravobranitelja upućuju na često kršenje prava u području primjene mjera prisile te preporučuju edukacije zdravstvenog osoblja kao i transformacije institucija ka konceptu oporavka i poštivanju ljudskih prava.

Mjere prisile, premda su u iznimnim slučajevima zakonski dopuštene, nisu terapijski postupci, nego postupci kontrole agresivnosti. One su dokaz terapijskog neuspjeha da agresivnost preveniramo neprisilnim mjerama. Mjere prisile  se mogu primijeniti samo nakon što su se druge ne prisilne mjere pokazale neučinkovitima ili se zbog hitnosti one nisu mogle primijeniti i mogu trajati onoliko dugo dok se ne otkloni opasnost zbog koje su pokrenute. Svjetska zdravstvena organizacija, svjetsko i europsko psihijatrijsko društvo ističu kako postoje alternative mjerama prisile koje su se pokazale učinkovitima i stoga ih treba koristiti u zdravstvenim institucijama.

Adekvatna edukacija osoblja, planiranje prevencije mjera prisile te pravodobna primjena deeskalacijskih tehnika, kao i promjena terapijske kulture u zdravstvenim ustanovama, uz prepoznavanje i poštivanje potreba osobe, mogu spriječiti eskalaciju nasilja.

Tijekom edukacije sudionici su upoznati sa standardima terapijske kulture oporavka i ljudskih prava kao i sa čimbenicima koji na nju utječu. Također su upoznati i s čimbenicima koji mogu izazvati uznemireno i/ili agresivno ponašanje kod pacijenata, kao i sa strategijama za njihovo umirenje te zaključno i s primjenom deesklacijskih tehnika.

Pripremila: Natalia Cesar, univ. mag. med. techn.