Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se 4. veljače kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.
Rak nije jedinstvena bolest. Postoji preko 100 tipova raka koji se uglavnom nazivaju prema organu ili tkivu iz kojega potječe (primjerice, rak debelog crijeva potječe od stanica crijevne sluznice). Drugi način klasifikacije je prema tipu stanica od kojih je rak sastavljen pa se razlikuju glavne podvrste: karcinomi, sarkomi, limfomi, leukemije i mijelomi. Karcinom je najčešći tip raka. Nastaje iz epitelnih stanica koje pokrivaju vanjske i unutarnje površine tijela poput kože, pluća, dojke i crijeva. Prema posljednjim objavljenim podacima za 2018. godinu, najčešći tipovi raka u muškaraca su bili rak prostate, pluća i debelog crijeva, a kod žena rak dojke, debelog crijeva i pluća. Na veliki dio rizičnih čimbenika može se utjecati (faktori okoline i stil života, npr. pušenje, alkohol, fizička aktivnost), dok se na drugi dio kao što su dob, pojava bolesti u obitelji i rasa ne može utjecati. Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola najvažniji su rizični čimbenici za razvoj raka.
Maligne bolesti mogu uzrokovati razne simptome, no oni su najčešće znak neke druge bolesti ili ozljede, a ne raka, tj. nisu specifični za pojavu raka. Same maligne bolesti najčešće u početnoj fazi ne daju nikakve simptome, što je i najveći dijagnostički izazov u ranom otkrivanju ove bolesti. Simptomi raka inače se razlikuju ovisno o kojem je specifičnom tipu raka riječ, iako postoje i neki generalni znakovi i simptomi koji se mogu pojaviti u više tipova, kao što su umor, nenamjerni gubitak tjelesne mase i povišena temperatura. Svaka osoba u koje se pojave simptomi neobjašnjenog uzroka koji ne prestaju nakon nekoliko tjedana, trebala bi bez odgode konzultirati svoga liječnika.
Neki od češćih simptoma raka koji se mogu javiti su promjene na dojkama, promjene u području bradavice, kože i iscjedak, promjene pri mokrenju i izgledu urina, krvarenje ili stvaranje modrica bez jasnog razloga, promjene u stolici, kašalj ili promuklost koja ne prestaje, problemi s prehranom, otežano gutanje, bol u trbuhu, mučnina i povraćanje, promjena apetita, jak i trajan umor, vrućica i noćno znojenje bez jasnog razloga, promjene u ustima, neurološke smetnje, promjene kože.
Osnovne dijagnostičke pretrage kod otkrivanja karcinoma su laboratorijski nalazi, slikovne pretrage (CT, MR), Scintigrafija kosti, nuklearno-medicinske tehnike, PET/CT, UZV, RTG i na posljetku biopsija tkiva. Nakon potvrde dijagnoze raka, često su potrebni dodatni testovi i pretrage kako bi se definirao stadij bolesti i donijela odluka o liječenju.
Na prognozu mogu utjecati brojni čimbenici, među ostalima tip raka i mjesto nastanka, stadij bolesti, stadij tumora, određene osobitosti samih tumorskih stanica, dob i opće stanje bolesnika, ostale ranije i trenutno aktivne bolesti te odgovor na primijenjenu terapiju. Također, u uspješnosti liječenja raka vrlo je važna i komponenta vremena. Nikako se ne bi smjelo čekati dulje od 2 tjedna od trenutka kada liječnik obiteljske medicine na temelju simptoma posumnja da pacijent ima rak do obrade i prvog pregleda onkologa. Kada se rak potvrdi, ne bi smjelo proći dulje od 31 dan od odluke o liječenju do dana stvarnog početka terapije.
Načini liječenja karcinoma su kirurško liječenje (operativni zahvat tumorske mase), kemoterapija (primjena citostatika, odnosno lijekova čiji je osnovni mehanizam djelovanja ubijanje stanica koje se ubrzano dijele), pametni lijekovi odnosno ciljana terapija (precizno djeluje na promjene na stanicama raka koje uzrokuju njihov rast, diobu i/ili širenje), imunoterapija kojoj cilj nije napasti stanice raka direktno, već omogućiti adekvatno djelovanje imunološkog sustava, radioterapija (primjena ionizirajućeg zračenja u svrhu liječenja maligne bolesti) te hormonska terapija (kojoj je cilj smanjiti stvaranje hormona ili smanjiti njihov učinak na tumorske stanice).
Rak je drugi uzrok smrti u Hrvatskoj! Ranim otkrivanjem raka pregledom onkologa povećava se mogućnost izlječenja i čuva život.
Pripremila: Danijela Bartošak, univ. mag. med. techn.
