Kronične nezarazne bolesti danas su vodeći uzrok smrtnosti, pobola i dizabiliteta kako u Hrvatskoj tako i na svjetskoj razini. Najzastupljenije su upravo kardiovaskularne bolesti (KVB) pa se može govoriti o njihovoj globalnoj epidemiji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2019. godine KVB je bio uzrok smrti 17,9 milijuna ljudi u svijetu, odnosno odgovoran je za 32 % sveukupne smrtnosti. Čak 85 % smrti od kardiovaskularnih bolesti rezultat je srčanog ili moždanog udara. Od ukupnog broja prijevremenih smrti (smrt u osoba mlađih od 70 godina), njih 38 % rezultat je KVB-a, a čak ¾ svih smrti od KVB-a dogodi se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. KVB je i dalje najčešći uzrok smrti u Europi koji je odgovoran za 2,2 milijuna smrti kod žena i 1,9 milijuna smrti u muškaraca, odnosno 47 % svih smrti kod žena te 39 % kod muškaraca. Najčešći uzrok smrti od KVB-a su ishemijske bolesti srca (38 % kod žena te 44 % kod muškaraca), dok je moždani udar drugi uzročnik smrti od KVB-a (26 % kod žena te 21 % kod muškaraca). U Hrvatskoj su 2019. godine umrle 51 794 osobe, od kojih je 48,9 % muškaraca i 51,1 % žena. Vodeći uzrok smrti je KVB s 22 020 umrlih osoba i udjelom od 42,5 % u ukupnom mortalitetu. (Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo)
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna i posvećen je podizanju svijesti o važnosti zdravlja srca i prevenciji srčanih bolesti diljem svijeta. Ovaj dan pruža priliku za promociju zdravih stilova života i educiranje stanovništva o faktorima rizika za srčane bolesti. Srčane bolesti su jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu, no većina njih se može spriječiti ili kontrolirati pravilnim načinom života. To uključuje redovito vježbanje, zdravu prehranu, kontrolu krvnog tlaka i kolesterola, prestanak pušenja i umjerenu konzumaciju alkohola. Svjetski dan srca potiče ljude na razmišljanje o svojim navikama i poduzimanje koraka u očuvanju srca i smanjenju rizika od srčanih problema.
Osvrt na ovaj dan također naglašava važnost zdravstvenog obrazovanja i svijesti među ljudima jer se srčane bolesti često razvijaju bez simptoma ili s blagim simptomima. Rana dijagnoza i prevencija ključni su elementi u borbi protiv ovih bolesti. Uz sve napore medicinske zajednice i organizacija posvećenih zdravlju srca, Svjetski dan srca podsjeća nas da smo i sami odgovorni za svoje srčano zdravlje. Ovaj dan služi kao podsjetnik da male promjene u načinu života mogu imati velik utjecaj na prevenciju srčanih bolesti i pridonijeti dugotrajnom zdravlju srca. Ove godine brojnim javnozdravstvenim aktivnostima diljem Hrvatske pridružili su se i djelatnici Kliničke bolnice Dubrava. U organizaciji Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju i Zavoda za bolesti srca i krvnih žila, u petak, 29. 9. 2023. godine, slučajnim prolaznicima u prizemlju bolnice, u prostorima poliklinike, mjereni su težina, visina (BMI), šećer u krvi, puls i arterijski krvni tlak. Ukupno je obrađeno 140 pacijenata i/ili njihovih pratnji, 45 (32 %) muškaraca i 85 (60 %) žena (10 nepoznato- nije evidentiran spol). Kod ispitane skupine srednja vrijednost sistoličkog tlaka bila je 128 ± 17 mmHg i dijastoličkog 79 ± 10 mmHg. Kod 39 ispitanika (27 %) izmjeren je sistolički tlak viši od 139 mmHg (najviša izmjerena vrijednost 175 mmHg), što možemo smatrati gornjom graničnom vrijednošću kod većine pacijenata. Srednja vrijednost pulsa izmjerena u ovoj javnozdravstvenoj akciji iznosila 77 ± 11 otkucaja/min, dok vrijednost šećera u krvi 6,4 (IQ 5,3 – 7,4). Srednji BMI kod obrađene skupine bio je 28,6 (IQ 23,9 – 32,8), odnosno kod 99 ispitanika (70 %) utvrđena je prekomjerna tjelesna težina (BMI veći od 24,9).
Zaključno se može reći kako je ova kratka, ali vrijedna akcija provedena u KB Dubravi, bila iznimno posjećena i uspješna. Kod naše skupine slučajnih prolaznika kao vodeći rizični faktor za KVB detektirana je prekomjerna tjelesna težina (70 % posjetitelja).
Pripremili: Milka Grubišić, dipl. med. techn.,
Ivica Benko, dipl. med. techn., ECDSAP
