Jezik
    document.getElementById( "lang_choice_1" ).addEventListener( "change", function ( event ) { location.href = event.currentTarget.value; } )

Pretražite naše stranice

Veličina slova
A A A
Tema
Webmail
A A A
(01) 290 2444
    document.getElementById( "lang_choice_1" ).addEventListener( "change", function ( event ) { location.href = event.currentTarget.value; } )

Objavljen stručni rad o padovima pacijenata KB Dubrava u Croatian Nursing Journal

Natalia Cesar, Tea Jelić i Sanja Kunštek
Služba za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite
Klinička bolnica Dubrava, Zagreb


Stručni rad pod nazivom “Analysis of Patient Falls at Clinical Hospital Dubrava” objavljen je u časopisu Croatian Nursing Journal (Vol. 9, br. 1, 2025., str. 127–139). Istraživanje su provele djelatnice KB Dubrava, a rad je rezultat analize učestalosti i karakteristika padova hospitaliziranih pacijenata tijekom jednogodišnjeg razdoblja.

Cilj istraživanja:

  • Ispitati učestalost padova pacijenata u Kliničkoj bolnici Dubrava od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023.
  • Prikazati najčešće rizične čimbenike, uzroke i posljedice padova
  • Analizirati potrebu za dodatnim intervencijama nakon pada

Glavni rezultati:

  • Ukupno je prijavljeno 144 pada pacijenata tijekom 12 mjeseci, što odgovara stopi od 6,3 pada na 1000 hospitalizacija, odnosno 0,935 pada na 1000 bolničkih dana
  • 76 % pacijenata koji su pali bilo je starije od 65 godina
  • 42 % pacijenata bilo je procijenjeno kao visoko rizično za pad prema Morse skali
  • Najčešći uzroci padova bile su unutarnje zdravstvene tegobe (vrtoglavica, slabost, zbunjenost)
  • Padovi su se u 78 % slučajeva dogodili u bolesničkoj sobi, a najviše ih je zabilježeno ujutro oko 6 sati
  • Nakon pada, u 53 % slučajeva bila je potrebna dodatna intervencija osoblja (najčešće radiološka obrada)

Zaključak:

Padovi hospitaliziranih pacijenata i dalje predstavljaju značajan klinički i organizacijski izazov. Rezultati istraživanja upućuju na potrebu za sustavnom procjenom rizika, provođenjem preventivnih mjera, te osiguravanjem adekvatnog broja educiranog medicinskog osoblja. Rano prepoznavanje rizičnih pacijenata te organizacijske mjere poput primjene Morse skale i edukacije osoblja ključni su za poboljšanje sigurnosti pacijenata.

Cjeloviti članak dostupan je na poveznici:
https://doi.org/10.24141/2/9/1/10