Knjižnica KBD-a obavlja svoju djelatnost utemeljenu na povijesnim počecima ove ustanove. Danas ustrojena kao samostalna jedinica Odjela za pravne i opće poslove postaje nezaobilazna potpora u stručnom, znanstvenom i nastavnom radu. U posljednjih 20 godina od klasične knjižnice prelazi složeni put do moderne knjižnice s računalnom tehnikom koja može pružiti nove usluge svojim korisnicima.
Od preseljenja bolnice na sadašnju lokaciju u knjižnici je bila zaposlena gđa Sonja Holjević, dipl. sociolog koja je obnašala dužnost voditeljice knjižnice sve do svoga preranog tragičnog odlaska 2010. godine. U želji da maksimalno pruži stručnu i brzu uslugu korisnicima, puno pozornosti je posvećivala profesionalnom usavršavanju, te uspješno vodila i razvijala djelatnost knjižnice. Njezin doprinos u izgradnji naše knjižnice je od izuzetnog značaja. Od 1991. godine u knjižnici radi prof. Danica Crnobrnja, dipl. knjižničar koja od 2010. godine preuzima dužnost voditelja knjižnice a na njeno mjesto dolazi Ida Vuletić, dipl. anglist i dipl. knjižničar. Veliki doprinos razvoju knjižnice pripada i dr. stomatologije Mariji Blažanović, dipl. knjižničarki koja je tijekom svoga rada u knjižnici u razdoblju od 1992. do 1995. godine svojim poznavanjem medicine i knjižnične djelatnosti podigla kvalitetu knjižničnih usluga i educirala korisnike u pretraživanju medicinskih baza podataka. Od 2000. godine dobivamo u ispomoć i novu kolegicu Andreju Patačić u svojstvu manipulanta koja tijekom rada vrlo uspješno savladava i neke segmente iz knjižničarske djelatnosti. Odlaskom na novo radno mjesto kolegica nas na žalost napušta 2007. godine.
Početkom 1993. godine knjižnica dobiva jedno računalo s kojega nam je omogućen pristup MEDLINE bazi podataka što je predstavljalo pozitivan pomak u praćenju i diseminaciji medicinskih informacija.
Ministarstvo znanosti i tehnologije 1994. godine pokrenulo je projekt «Sustav znanstvenih informacija RH» čiji je cilj akademskoj i istraživačkoj zajednici omogućiti pristup informacijama potrebnim za njihov rad (bibliografske informacije, baze podataka, mrežni resursi, cjeloviti tekstovi, itd.). Potpisivanjem ugovora između KBD-a i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao koordinatora projekta za podsustav Biomedicina, knjižnica naše ustanove uključuje se u isti 1998. godine. Donacijom računala od strane Ministarstva u prosincu 2000.godine započeo je rad na stvaranju baze podataka našeg knjižničnog fonda.
Godine 1995. postajemo nastavna baza Medicinskog i Stomatološkog fakulteta. Povećan je broj korisnika, u tom smislu i znanstvenika – redovnih i izvanrednih profesora i docenata, izrada znanstvenih projekata, magisterija i doktorata u neprestanom su porastu što iziskuje daljnje promicanje i unapređivanje znanstveno-istraživačkog rada kao i trajno usavršavanje. Osoblje knjižnice, neprekidno se educirajući u svojoj struci, prati njihov rad osiguravajući im pristup medicinskim informacijama.
Godine 1998. KBD postaje pridružena članica CARNET-a, a u knjižnici je lociran server s dva umrežena računala koji omogućavaju pristup internetu 24 sata. Na taj način knjižnica postaje središte pružanja i dostupa svim informacijama. Ustupanjem jedne prostorije u knjižnici djelatniku informatičke službe otvara se nova mogućnost korisnicima da u najkraćem vremenu dobiju odgovore na sva pitanja iz područja informatičke djelatnosti.
U poratnom razdoblju uzlet u gospodarstvu osjeća se i u djelatnosti naše knjižnice. Redovno pretplaćujemo više od 20 naslova stranih medicinskih časopisa, nabavljamo stručne medicinske knjige, opremamo čitaonicu za korisnike računalima s kojih je omogućen online pristup bibliografskim i citatnim bazama podataka s cjelovitim tekstovima (Medline, Scopus, Current Contens , Web of Science, i dr.).
U posljednjih 20 godina knjižnica je obogaćena s više od 600 naslova stručnih knjiga. Danas stručni fond broji preko 5000 primjeraka. Dio je kupljen sredstvima naše ustanove a dio sredstvima iz projekata naših uglednih liječnika između kojih je vrijedno spomenuti i zahvaliti se: prof. dr. Velimiru Božikovu, prof. dr. Marku Baniću, doc. dr. Vlatku Pejši, prof. dr. Miji Bergovcu, prof. dr. Kovačić-Kozarić Dragici, prof. dr. Željku Romiću, prof. dr. Morović Vergles Jadranki, prof. dr. Josipu Vincelju, prof. dr. Milanu Kujundžiću, prof. dr. Ini Husedžinoviću i dr.
Dio knjižnice na koji smo osobito ponosni je fond beletristike namijenjen pacijentima i djelatnicima naše ustanove po čemu smo jedinstveni među bolničkim knjižnicama. Fond smo naslijedili iz doba kada smo bili Vojna bolnica, pozorno smo izvršili njegovu reviziju te ga popunjavali organizirajući nekoliko donacija putem sredstava javnog priopćavanja. Odaziv je bio dobar a i danas dobivamo knjige na poklon od naših zaposlenika i pacijenata. U proteklih godina na taj način prikupljeno je više od 1500 knjiga tako da zbirka beletristike sada broji preko 3400 primjeraka.