U želji da se poboljšaju standardi liječenja u hrvatskom zdravstvenom sustavu prvi u Hrvatskoj, pod vodstvom prof. dr. sc. Vesna Bačić Vrca , spec. kliničke farmacije uveli smo sustav izdavanja lijekova individualno prilagođen pojedinom pacijentu za potrebe 24-satne terapije – Sustav raspodjele jedinične terapije (engl. Unit Dose Drug Distribution System – UDDDS). Pilot projekt je započeo na Zavodu za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju Klinike za kirurgiju, u suradnji s američkim institutom Texas Heart Institute, a danas je proširen i na Zavod za abdominalnu kirurgiju i Odjel za vaskularnu kirurgiju te ima tendenciju širenja.
Rezultati pilot projekta donijeli su i značajne farmakoekonomske uštede, smanjena je potrošnja lijekova (do 40 % u definiranim dnevnim dozama – DDD), napravljen je značajan pomak u smjeru racionalnije farmakoterapije te su značajno smanjene odjelne zaliha lijekova. Potpuna integracija sustava raspodjele jedinične terapije unutar bolnice, preporuka je Europske udruge bolničkih ljekarnika (engl. European Association of Hospital Pharmacists, EAHP).
Sustav raspodjele jedinične terapije povećava sigurnost bolesnika tako što se sustavom dvostrukog nadzora nad terapijom, gotovo potpuno onemogućava pojavu medikacijskih pogrešaka, dovodi do boljeg ishoda liječenja te poboljšanja ukupne kvalitete pružene zdravstvene skrbi u bolnici.
Prema američkom udruženju farmaceuta u zdravstvenom sustavu (engl. American Society of Health-System Pharmacists, ASHP) osnovne prednosti sustava raspodjele jedinične terapije su:
- Smanjenje učestalosti pogrešaka u farmakoterapiji
- Smanjenje ukupnih troškova povezanih s primjenom lijeka
- Učinkovitije korištenje ljekarničkog i drugog bolničkog osoblja
- Poboljšanje ukupne kontrole praćenja primjene lijeka
- Točniji obračuni farmakoterapije za pojedinog pacijenta
- Veći nadzor ljekarnika nad provođenjem ljekarničke djelatnosti
- Smanjene zaliha lijekove na odjelima
- Olakšavanje provođenja procesa digitalizacije puta lijeka
Sustav raspodjele jedinične terapije u praksi znači da se za svakog bolničkog pacijenta sa spomenutih odjela, dodatno nadzire propisana terapija u smislu ispravnosti i prikladnosti odabira farmaceutskog oblika lijeka, doza, intervala doziranja te provjerava mogućnost nastanka klinički značajnih interakcija lijekova. Po potrebi, i u dogovoru s liječnicima propisana terapija se optimizira. Tek tada farmaceut u ljekarni pristupa pripremi dnevne farmakoterapije prema dogovorenom individualnom planu uzimanja lijekova za svakog pacijenta.
Farmakoterapija se transportira do pacijenta pomoću specifično dizajniranih kolica za raspodjelu jedinične terapije što dodatno povećava sigurnost farmakoterapije. Kolica za transport jedinične terapije sadrže spremnike s oznakom imena i prezimena pacijenta. Spremnici sadrže odjeljke s naznačenim satom kada se lijek mora primijeniti. Svaki lijek, koji se odlaže u pojedini odjeljak, je propisno pojedinačno pakiran i označen, pa se tako pacijent već u bolnici može educirati o svrsi, načinu primjene i vrsti lijekova koje će nastaviti koristiti nakon otpuštanja iz bolnice.
Specijalisti kliničke farmacije u navednom sustavu nadziru i analiziraju propisanu farmakoterapiju s ciljem prevencije medikacijskih pogrešaka i optimizacije terapije. Prijedlog izmjene ili optimizacije farmakoterapije putem dokumenta Analiza farmakoterapije upućuje se liječniku propisivaču ili stručnom konziliju te putem bolničkog informacijskog sustava (BIS). Analiza propisane farmakoterapije najčešće uključuje dodatan nadzor nad ispravnosti i prikladnosti odabira lijeka, doze, intervala doziranja, farmaceutskog oblika te se provjeravaju potencijalne klinički značajne interakcije lijekova.
Time se značajno poboljšala kvaliteta zdravstvene skrbi, obaviještenost i sigurnost pacijenta, te se u isto vrijeme racionalno i kritički pristupa propisivanju i primjeni lijekova.