Prvi torakokirurški zahvati su se izvodili u Vojnoj bolnici na Šalati pod vodstvom prim. Luke Krekmana, dr. med. i anesteziologinje Vesne Dunjko Cafuk, dr. med. te se nastavljaju u Vojnoj bolnici u Dubravi. U početku su se kirurški zahvati svodili na manje torakokirurške procedure na plućima. Torakalna kirurgija je u tadašnjem ustrojstvu radila do 1994. kada se njezina djelatnost gasi.
Prelaskom doc. dr. sc. Igora Nikolića, dr. med. iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac u travnju 2011. te njegovim osobnim zalaganjem započinje stvaranje novog Odjela za torakalnu kirurgiju u sklopu Klinike za kirurgiju. Novi odjel s deset kreveta započinje s radom u svibnju 2012. na mjestu starog mikrobiološkog laboratorija. U tom trenutku bio je najsuvremenije opremljen odjel u bolnici. Dolaskom doc. Nikolića započinje se i stvarati profesionalni tim kojem se u početku pridružuje dr. Josip Pejić, a 2014. dr. Hrvoje Feljan. Liječnički tim je upotpunjen prelaskom prim. Josipa Bubnjara 2015. iz OB Zabok. Odjel se brzo širi i razvija te kvalitetom i opsegom rada postaje prepoznatljiv u Republici Hrvatskoj, a i šire. Ubrzo se pokazala potreba za širenjem odjela te se odjel u travnju 2019. seli na IV. kat sjevernog krila glavne zgrade. Odjel je ponovno obnovljen, suvremeno opremljen i prepoznatljiv, te sada broji 17 kreveta. Širenje torakalne kirurgije nastavlja se dolaskom specijalizanata kardiotorakalne kirurgije dr. Dine Bešića i dr. Borisa Bevande 2019.g. kao i subspecijalista torakalne kirurgije Marijana Romića, dr. med. 2022. godine.
Pandemija virusa SARS-CoV-2
Za vrijeme trajanja pandemije virusa SARS-CoV-2, KB Dubrava je bila najveća COVID bolnica u Republici Hrvatskoj, a zbog prirode bolesti i njenih komplikacija koje su spadale u domenu torakalne kirurgije, specijalisti i specijalizanti iste bili su usko uključeni u liječenje najtežih COVID bolesnika te značajno doprinijeli rješavanju pandemijske krize koja je pogodila naš zdravstveni sustav.
Liječenje COVID bolesnika od strane torakalnih kirurga KB Dubrava podrazumijevalo je drenaže prsišta zbog pneumotoraksa različitih težina, uključujući i tenzijske, zatim hematotoraksa, pogotovo kod bolesnika na ECMO-u, te pleuralnih izljeva uslijed kroničnih bolesti, a koji su zajedno s infekcijom virusom uzrokovali respiratorne tegobe.
Izvodili smo operacije najtežih COVID bolesnika zbog kroničnih hematotoraksa i pneumotoraksa te empijema pleure kao posljedice bakterijskih superinfekcija.