Klinika za neurologiju Kliničke bolnice Dubrava ima svoje korijene još iz 1913. godine kada se u sklopu Vojnog saniteta spominje Odjel za umobolne na Kuniščaku. Tada neurologija još nije postojala kao zasebna specijalnost već je sa psihijatrijom činila neuropsihijatriju.
Poticaj za unaprjeđenje Neurološke službe u Vojnom sanitetu dolazi od strane neurokirurgije koja je trebala jaču neurološku prateću službu kada se u okviru nove kirurške vojne doktrine počeo razvijati novi pristup neurotraumi. Naglasak je međutim stavljen na dijagnostiku, odnosno neurofiziologiju, a specifične bolesti živčanog sustava, posebno kronične, i dalje su uglavnom ostale zapostavljene.
Ulaskom Vojne bolnice Zagreb u sustav civilnog zdravstva RH 1991. godine, neurološka je djelatnost uglavnom samostalna, ali je još uvijek formalno u okviru zajedničkog Neuropsihijatrijskog odjela. Voditelj neurološke djelatnosti u to vrijeme je bio mr. sc. Dušan Vuletić. Tijekom Domovinskog rata, a posebno nakon akcije Bljesak i Oluja, neurološka djelatnost Kliničke bolnice Dubrava bila je značajno zastupljena u zbrinjavanju ranjenih i oboljelih kako s teritorija Republike Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine.
Krajem 1995. godine jedinstveni Neuropsihijatrijski odjel razdvaja se na dva odjela, neurološki i psihijatrijski. Za voditelja Neurološkog odjela KB Dubrava dolazi doc. dr. sc. Anđelko Vrca. Uskoro, nakon izdvajanja Neurološkog odjela kao zasebne jedinice, stacionarni se dio odjela proširuje za još jednu funkcionalnu jedinicu imajući tako, umjesto ranijih 28, sada 46 kreveta. Time postaje jedan od većih odjela KB Dubrava. Nakon proširenja stacionarnog dijela odjela isti se organizira u četiri podjedinice: jedinicu poslijeintezivne i poluintezivne njege, jedinicu za cerebrovaskularne bolesti, jedinicu za neuromišićne bolesti i poremećaje kretanja te jedinicu za epilepsije i stanja s poremećajem svijesti. Osim toga, unaprjeđuje se djelatnost u ambulantno-dijagnostičkom dijelu odjela, pa se pored postojećih općih neuroloških ambulanti otvaraju i sljedeće subspecijalističke ambulante: ambulanta za epilepsiju, ambulanta za demijelinizacijske bolesti, ambulanta za ekstrapiramidne bolesti te ambulanta za bol.
Paralelno s novom organizacijom Neurološkog odjela provodi se edukacija liječnika u savladavanju novih znanja i neurofizioloških tehnika te se bilježi porast broja bolesnika liječenih na stacionarnom dijelu odjela kao i porast pruženih polikliničko-dijagnostičkih usluga. Tri godine nakon organiziranja neurologije kao zasebnog odjela, nabavlja se suvremena tehnika u laboratoriju za UZV krvnih žila glave i vrata.
Daljnji razvoj i unaprjeđenje Odjela za neurologiju kreće od 2008. godine. Voditeljem postaje dr. sc. Silvio Bašić, a Odjel ubrzo postaje Zavod za neurologiju sa svoja četiri konstituirajuća odjela (Odjel za epilepsije, Odjel za demijelinizacijske bolesti, Odjel za neuromuskularne bolesti i Odjel za cerebrovaskularne bolesti).
Slijedi znatno osnaživanje poglavito liječničkog kadra na Zavodu što omogućuje znatno povećanje obima pružanih usluga, podizanje razine kvalitete usluga te uvođenje novih postupaka i djelatnosti. Jedinica poluintenzivne neurološke skrbi ispunila je sve potrebne uvjete te prelazi u Jedinicu intenzivnog neurološkog liječenja koja djeluje u sastavu Odjela za cerebrovaskularne bolesti te sukladno najnovijim svjetskim smjernicama započinje s trombolitičkim liječenjem akutnog moždanog udara. Primjenom ove metode značajno se poboljšavaju rezultati liječenja akutnog moždanog udara, smanjuje smrtnost i invaliditet kao posljedica ovoga teškog stanja, a već u prvoj godini primjene, kao i sljedećim godinama, Zavod za neurologiju Kliničke bolnice Dubrava se po broju liječenih bolesnika trombolizom pozicionira u sam vrh hrvatskih neurologija. Preduvjet uvođenju trombolitičkog liječenja bila je reorganizacije rada hitne službe u svrhu brzog i skladnog timskog rada stručnjaka više specijalnosti, odnosno tijesne suradnje djelatnika Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku, djelatnika hitne službe i djelatnika Zavoda za neurologiju.
Također je, uz tehničku pomoć Odjela za ortopediju, odnosno dogovora o zajedničkom korištenju aparata za evocirane potencijale, otvoren laboratorij za evocirane potencijale što je dodatno unaprijedilo kvalitetu i proširilo spektar djelatnosti neurološke službe u KBD-u. U svrhu unaprjeđenja znanstvenih aktivnosti, utemeljena je Znanstvena jedinica te se Zavod za neurologiju pridružio vrhunskim svjetskim centrima u provođenju kliničkih ispitivanja. Najveći iskorak i dostignuća Zavoda za neurologiju postignuta su u liječenju epilepsija. Svesrdnom podrškom uprave bolnice omogućena je edukacija kadra te tehničko opremanje i uređenje Jedinice za kontinuirano višednevno video-EEG monitoriranje te je izvrsnom suradnjom neuroradiologa, psihologa, neurokirurga i neurologa započela najsuvremenija prijeoperacijska obrada i neurokirurško liječenje bolesnika s do tada neizlječivim oblikom epilepsije. Nakon edukacije u vodećim svjetskim epileptološkim centrima (Lyon, Grenoble, Seattle), u KB Dubravi je, po prvi put Hrvatskoj, primijenjena metoda invazivnog EEG monitoriranja primjenom dubokih moždanih elektroda, tzv. Stereo-EEG (SEEG). Ovime se naša ustanova pridružila rijetkim i vrhunskim svjetskim epileptološkim centrima i to kao jedina ustanova u RH i široj regiji u kojoj se primjenjuje ova najsuvremenija, visokosofisticirana i vrlo zahtjevna metoda. Također je započeto i s implantacijom stimulatora živca vagusa kao dodat- nog načina liječenja bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom, a izvanredna suradnja sa Zavodom za neurokirurgiju pokazuje se i u liječenju bolesnika s Parkinsonovom bolešću i distonijama čime smo postali jedini centar u Hrvatskoj koji primjenjuje metodu duboke mozgovne stimulacije u liječenju ovakvih bolesnika. Osim unaprjeđenja stručne aktivnosti, u ovome razdoblju dolazi do značajnog iskoraka i u znanstveno nastavnoj aktivnosti, pa djelatnici Zavoda sudjeluju u izvođenju nastave Medicinskih fakulteta u Zagrebu, Osijeku i Mostaru, Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku te Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Dodatno, Zavod postaje nositelj Poslijediplomskog specijalističkog studija iz neurologije kao obveznog dijela specijalizacije iz neurologije te edukacijski centar za liječnike i neurofiziološke tehničare u području elektroencefalografije i epileptologije.
Godine 2018. Zavod postaje Referentni centar međunarodnog Interreg – IPA CBC projekta Neuronet za liječenje farmakorezistentne epilepsije i uznapredovale Parkinsonove bolesti. Ovim projektom umrežilo se i međusobno povezalo 10 bolnica u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj gori te se bolesnici iz ovih centara telemedicinski referiraju Zavodu za neurologiju radi savjeta i odluke o daljnjem liječenju, pri čemu naš Zavod istodobno ima i dodatnu, edukacijsku ulogu za liječnike i neurofiziološke tehničara iz bolnica – partnera.
U listopadu 2020. godine na mjesto pročelnika Zavoda za neurologiju dolazi doc. prim. dr. sc. Davor Sporiš, čiji je početak mandata obilježen izazovima u organizaciji neurološke službe u jeku pandemije koronavirusa SARS-CoV-2. Naime, odlukom ministra zdravstva u travnju 2020. godine KB Dubrava određena je za tzv. COVID bolnicu za područje Grada Zagreba i svih susjednih županija. Temeljem iste, u bolnici se privremeno zaustavlja redovni rad, a svi zdravstveni radnici raspoređeni su na rad u Primarno respiratorno-intenzivističkom centru. Zaposlenici Zavoda za neurologiju od prvog su dana aktivno zastupljeni u radu svih ustrojbenih jedinica respiratornog centra: na ne- urološkom COVID odjelu, u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, konzilijarnom radu te radu u respiratorno-intenzivističkim jedinicama. Paralelno uz rad u COVID bolnici, neurolozi Zavoda za neurologiju kontinuirano su radili u dislociranim ambulantama i dijagnostičkim laboratorijima u prostoru KBC Zagreb gdje su pregledavani tzv. „ne-COVID“ pacijenti.
Godišnji broj hospitalizacija na Zavodu posljednjih godina je oko 1 600 bolesnika, uz 12 000 bolesnika obrađenih u sklopu specijalističko-konzilijarne djelatnosti, tj. u specijalističkim i općim neurološkim ambulantama. U sklopu Zavoda za neurologiju danas radi šest specijalističkih ambulanti i to: ambulante za epilepsije, ambulanta za demijelinizacijske bolesti, ambulanta za neuromuskularne bolesti, ambulanta za bol i glavobolje, ambulanta za demencije, ambulanta za ekstrapiramidne bolesti i ambulanta za cerebrovaskularne bolesti. Dijagnostički postupci koji se provode pri dijagnostičkim laboratorijima Zavoda za neurologiju su: neurosonološki laboratorij (CDFI, TCD), EEG laboratorij, video EEG laboratorij (32 i 128 kanalni EEG; SEEG), EMNG laboratorij i laboratorij za evocirane potencijale (VEP, SSEP, BAER). Ostale dijagnostičke aktivnosti, npr. likvorske ili neuroradiološke dijagnostike, provode se u suradnji s kliničkim zavodima KB Dubrava.
Zavod za neurologiju ima odgovarajući prostor za stručne sastanke i edukaciju, omogućen je pristup međunarodnoj medicinskoj literaturi iz područja neurologije. Na Zavodu za neurologiju održavaju se redovno dnevni neurološko-neuroradiološki sastanci te tjedni indikacijski sastanci neurologa, neuroradiologa, neuropatologa i neurokirurga. Na tjednoj se bazi održavaju edukativni sastanci zaposlenika Zavoda za neurologiju uz dnevne stručne sastanke. Od vanjskih ustanova postoji dobro uhodana suradnja Zavoda s Hrvatskim institutom za istraživanje mozga (HIIM) gdje je postignuta vrlo kvalitetna suradnja također u sklopu prijeoperacijske obrade bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom ali i neuroradiološkoj obradi na MR na aparatu visoke razlučivosti (3T) specifičnih neuroloških bolesnika.