Produkti mitohondrijskog genoma grade mitohondrije, stanične organele za proizvodnju biokemijske energije koja pokreće i održava život. Taj sićušni dio ukupnog genoma odgovoran je za odvijanje esencijalnih procesa u svim stanicama i tkivima čovjeka. Zbog specifične genetike i fizičke odvojenosti od kromosomskog genoma, istraživanje i dokazivanje patogenosti mitohondrijskih mutacija u znanstvenom i dijagnostičkom smislu predstavlja stručni i tehnički izazov, koji do sada nije bio adekvatno adresiran u hrvatskom zdravstvu.
Odjel za regenerativnu i sistemsku biomedicinu (RESBIOM) započinje s radom 2025. godine, opremajući prostore zajedničkim sufinanciranjem Zagrebačke županije i Kliničke bolnice Dubrava. Planirana znanstvena djelatnost temelji se na ekspertizi i dugogodišnjem iskustvu u istraživanju mitohondrijskog genoma čovjeka.
Kroz dosadašnju znanstvenu suradnju iz područja mitohondrijske genetike u COVID-u i kardiomiopatijama, između zaposlenika RESBIOM-a i čitavog niza stručnjaka KB Dubrava, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković te Kliničkog bolničkog centra Zagreb, stvorio se okvir u kojem će po prvi puta u domovini biti moguća genetička karakterizacija mitohondrijskog genoma pomoću metoda naprednog sekvenciranja. Osim u svrhu znanstvenih istraživanja, sekvenciranje ukupnog mitohondrijskog genoma postat će dostupno zdravstvenoj zajednici kao dijagnostička procedura, osobito relevantna u područjima pedijatrije, neurologije, kardiologije, nefrologije i oftalmologije.
Voditeljica: dr. sc. Marina Korolija, mag. biol.
