Jezik
    document.getElementById( "lang_choice_1" ).addEventListener( "change", function ( event ) { location.href = event.currentTarget.value; } )

Pretražite naše stranice

Veličina slova
A A A
Tema
Webmail
A A A
(01) 290 2444
    document.getElementById( "lang_choice_1" ).addEventListener( "change", function ( event ) { location.href = event.currentTarget.value; } )

Ovdje možete preuzeti obrazac sa informacijama za bolesnike i prijeoperacijskim upitnikom koji je potrebno ispuniti i potpisati prije pregleda ua anesteziološkoj ambulanti.

Vrijeme posjeta bolesnicima u jedinicama intenzivne medicine Klinike je svakim danom od 16,00 – 16,30 sati. 

Maksimalan broj posjetitelja je 2 po po posjeti, a posjete nisu dopuštene ukoliko posjetitelji boluju od zaraznih bolesti koje se prenose kapljičnim ili kontaktnim putem.

Ukoliko su u tijeku epidemije zaraznih bolesti (kao npr. gripe), posjete bolesnicima nisu dopuštene.

 

Što je anestezija?
Anestezija je lijekovima izazvana neosjetljivost cijelog tijela ili dijela tijela radi omogućavanja bezbolnog izvođenja operacije. Postoje dvije vrste anestezije: opća i regionalna. Opća anestezija je gubitak svijesti uz gubitak svih osjeta, uključujući bol, a zbog djelovanja anestetika na mozak. U regionalnoj anesteziji izravno se blokira provođenje živčanih impulsa, pa bolni signali ne mogu stići do mozga, bolesnik ne osjeća bol i budan je.
Neovisno o vrsti Vaše anestezije Vaše će vitalne funkcije biti nadzirane, uključujući srčani ritam, krvni tlak, nivo kisika u krvi, disanje, temperaturu, a po potrebi se nadzor može i proširiti.

Tko je anesteziolog?
Prije operacije susrest ćete se s liječnicom/liječnikom specijalistom anesteziologom. Ona/on je odgovorna/an za vašu sigurnost i rad vaših vitalnih funkcija tijekom anestezije. Anesteziolog je doktor medicine koji nakon završenog medicinskog fakulteta (trajanje 6 godina), odrađenog pripravničkog staža, položenog državnog ispita, obavljene specijalizacije u trajanju od 4 godine prema programu Ministarstva zdravstva i položenog specijalističkog ispita može samostalno obavljati posao. Tijekom specijalizacije anesteziolozi su opširno upoznati sa fiziologijom ljudskog tijela (kako tijelo radi) i sa lijekovima koji se koriste tijekom anestezije i u liječenju kritično oboljelih u jedinicama intenzivnog liječenja.

Anesteziolozi su jedini specijalisti koji znaju i smiju primjeniti lijekove koji se koriste pri anesteziji bolesnika, a educirani su i za liječenje bolesnika u raznim kritičnim, (po život opasnim) stanjima.

Osim davanja anestezije, anesteziolozi rade u jedinicama intenzivnog liječenja kirurških bolesnika za što su dodatno educirani i uvježbani (subspecijalizacija iz intenzivne medicine), a u novije vrijeme vode i ambulante za liječenje boli.
Ukratko možemo reći da djelatnost anesteziologa uključuje medicinsku brigu prije, za vrijeme i kratko nakon operacije. Obuhvaća prijeoperacijsku procjenu vašeg zdravstvenog stanja, davanje anestezije, nadgledavanje i skrb vašeg oporavka sve dok ne postignete uvjete za premještaj na odjel.

Zašto je bitan prijeoperacijski pregled anesteziologa?
Anesteziolog mora biti upoznat sa svim vašim medicinskim problemima kako bi svoje postupke, lijekove i doze lijekova prilagodio težini i vrsti vaših popratnih bolesti, te složenosti Vama potrebne operacije. Mnogi čimbenici utječu na djelovanje lijekova koji se koriste pri davanju anestezije. Dob, težina, trudnoća, uzimanje alkohola, pušenje, lijekovi koje koristite, droge, bubrežne i jetrene bolesti samo su neki od tih čimbenika. U nekim stanjima (bolestima) određeni se anestetici (lijekovi za anesteziju) uopće ne smiju koristiti.

Mnoga medicinska stanja povećavaju rizik samo od anestezije neovisno o složenosti operacijskog zahvata (npr. srčane bolesti). Ponekad je zbog toga prije operacije potreban konzilijarni pregled kardiologa, a po potrebi i drugih specijalista.Vaš anesteziolog će u dogovoru s njima odabrati za Vas najbolje vrijeme za operaciju.

Uvidom u vaše trenutno stanje i Vaše nalaze anesteziolog će odredit premedikaciju ( lijek i dozu lijeka) koji ćete dobiti oko 45 minuta prije samog početka anestezije. Svrha premedikacije je umanjenje straha, a lijek se može dati kao tableta ili injekcija. Anesteziolog će vam reći kada trebate prestati sa uzimanjem hrane i pića i koje lijekove trebate uzeti na dan operacije. Anesteziološki pregled je dokumentiran i dio je vaše medicinske dokumentacije kao i anesteziološka lista.

Koji su podaci važni anesteziologu pri pregledu?
Vaš će anesteziolog pregledati svu medicinsku dokumentaciju (Otpusna pisma), sve vaše Povijesti bolesti te dijagnostičke testove koje ste napravili. Pitati će vas, koliko imate kilograma, koliko ste visoki, jeste li pušač, pijete li alkoholna pića, koje lijekove uzimate stalno ili povremeno, je li koristite biljne ili vitaminske preparate. Ne zaboravite navesti alergije!!! ( hrana, lijekovi pelud..) Spomenite i sve vrste proteza koje imate u tijelu (zubna, očna i sl.). Važno je reći jeste li vi ili netko drugi u obitelji imali neuobičajenu reakciju pri anesteziji. Spomenite sve dosadašnje anestezije, osobito ako je bilo nekih problema zbog anestezije (visoka temperatura, dugo buđenje).

Može li mi se nešto loše dogoditi?
Većina bolesnika nema problema, no rizici pri kardijalnoj, torakalnoj i vaskularnoj kirurgiji su veći nego pri drugim operacijama. Rizik od intraoperacijskog infarkta srca tijekom ili neposredno nakon operacije viši je kod bolesnika koji imaju srčane bolesti. Rizik od lošeg ishoda, kao što je smrt ili moždani udar, različit je za svakog bolesnika.

Vaš kirurg i anesteziolog mogu vam reći vaš profil rizika za određeni postupak. Vi nećete biti podvrgnuti operaciji sve dok vaš liječnik ne procijeni da je veća korist od operacije u odnosu na rizik od iste operacije.

Maligna hipertermija je izuzetno rijetka pojava gdje genetski promijenjen odgovor na određene anestetike može usprkos pravovremenom i pravilnom liječenju dovesti do smrtnog ishoda.

Najveći rizik za bolesnika nose HITNE operacije bilo koje vrste. Rizik je zbog novonastale bolesti koja zahtijeva hitnu operaciju, ponekad nepoznavanja prethodnog bolesnikovog stanja (ako je bolesnik bez svijesti ) i/ili kratkoće vremena za pripremu bolesnika do hitne operacije. Tada se zbog ugroženosti bolesnikova života pristupa hitnoj operaciji iako funkcije pojedinih organa nisu optimalne.

Što ako sam alergična/alergičan na anestetike?
Alergijske reakcije tijekom anestezije su moguće, većinom su blažeg oblika, a izuzetno rijetko su teške, kada usprkos pravovremenom prepoznavanju i liječenju može nastati smrtni ishod. Ako ste imali alergijsku reakciju tijekom anestezije, bit ćete testirani (alergo-test) tako da se ona ubuduće izbjegne. Bit ćete upozoreni i dobro je imati uvijek kod sebe dokument o alergijskoj reakciji. Alergija na jedan anestetik ne znači da više nećete moći biti anestezirani.

Što mogu učiniti prije operacije da smanjim rizik operacije?
Posebno pripazite na upute vašeg liječnika i uzimajte redovito lijekove za kontrolu vaših kroničnih bolesti (kao što su šećerna bolest ili visoki tlak).

Što ako mi bude trebala transfuzija krvi?
Gubitak krvi i potreba za transfuzijom mogući su tijekom bilo koje operacije, a česći su u kardijalnih, torakalnih i vaskularnih operacija. Anesteziolozi se pri davanju krvi pridržavaju prihvaćenih preporuka o transfuzijskom liječenju i krv se nikad ne daje ako nije neophodno. Rizik pri davanju krvi mora biti manji od rizika da se krv ne primijeni pa će anesteziolog dati krv i bolesnicima koji zbog nekih razloga ne žele primati krv (Jehovini svjedoci) ako procijeni da će nedavanje krvi ugroziti zdravlje ili život bolesnika. Novi testovi za otkrivanje virusa u krvi smanjuju rizik od prijenosa infekcije. Rizik od dobivanja hepatitisa zbog transfuzije krvi je 1:30000, a prijenos HIV-a (uzročnik AIDS-a) 1 od milijun.

Zašto ne smijem jesti prije anestezije?
Najbolje je prije anestezije imati prazan želudac. Ukoliko je želudac pun, a bolesnik nije pri svijesti, što je stanje tijekom anestezije, moguće je vraćanje sadržaja iz želuca u pluća tzv. aspiracija, zbog čega nastaje opsežna i ozbiljna upala pluća. Zato prije zakazane operacije mora proći period neuzimanja hrane i tekućine. Kod hitne operacije kada postoji velika šansa da želudac nije prazan, a operacija se ne može odgoditi, potrebno je navesti kada ste zadnji put jeli i pili kako bi anesteziolog prilagodio svoje postupke vašem stanju.

Kako dišem u anesteziji?
Nakon uspavljivanja, anesteziolog vam postavlja cijev za disanje ( tubus) kroz usta u dušnik. Aparat za disanje dovodi kroz tubus u pluća količinu zraka, koju inače udišete, obogaćenu kisikom. Kod kraćih operacija tubus se vadi u operacijskoj dvorani. Kod težih i dužih operacija, u kakve ubrajamo većinu kardijalnih, bolesnik se u jedinici intenzivnog liječenja ne odvaja od aparata za disanje sve dok se u potpunosti ne stabilizira rad srca i vrati snaga mišića. Za vrijeme dok je ovisan o aparatu za disanje, bolesnik ne može razgovarati.

Postupak s bolesnicima u jedinicama intenzivnog liječenja
Poremećaji svijesti bolesnika mogući su tijekom liječenja i variraju od blage dezorijentacije u vremenu i prostoru do izražene agresivnosti. Nesuradljivost i agresija bolesnika onemogućavaju provođenje postupaka intenzivnog liječenja. Zbog sigurnosti bolesnika i osoblja i omogućavanja predviđenog liječenja , ponekad je u tim stanjima promijenjene svijesti kod bolesnika, osim lijekova potrebno primijeniti i postupke kojima se bolesnika privremeno fiksira/veže uz krevet.

VAŽNO!!!
Liječnici pa tako i anesteziolozi imaju zakonsku obavezu pribaviti pristanak bolesnika za medicinski postupak i to u pisanom obliku. Za maloljetne osobe i osobe koje ne mogu samostalno odlučivati pristanak daje član uže obitelji, roditelj ili skrbnik. Traženje pristanka je obavezno osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije i u slučaju ako bi zbog vremena njenog pribavljanja život bolesnika bio ugrožen, a on u tom trenutku nije sposoban za odlučivanje.

Bolesnik koji je sposoban odlučivati može u svakom trenutku odustati od predloženog i predviđenog medicinskog postupka ili intervencije. Za odbijanje medicinskog postupka ili intervencije bolesnik mora potpisati Odbijenicu koja se nalazi na istom obrascu kao i pristanak/Suglasnost. U trenutku potpisivanja te odluke o odbijanju svatko mora biti svjestan da odlaganje preporučenog medicinskog postupka ili intervencije pogoršava zdravstveno stanje bolesnika i povećava ukupan rizik kod bilo kojeg slijedećeg medicinskog postupka ili intervencije. Pogoršanje trenutne bolesti ozbiljno ugrožava zdravlje bolesnika i prijeti najtežim neželjenim ishodom.

Opća anestezija

Više informacija >

Regionalna anestezija

Više informacija >