Klinički rad

Početkom 70-ih godina u Zavodu koji je bio u sastavu Vojne bolnice na Šalati pod vodstvom prim. dr. Zlatka Rukavine, obavljale su se kontinuirana holter-elektrokardiografija, ergometrija i fonokardiografija a učinjena je i prva implantacija srčanog elektrostimulatora 1985. godine Nakon preseljenja u današnje prostore KB Dubrava Zavod su vodili prim. dr. sc. Branko Modrić i prim. dr. sc. Vjekoslava Raos. Godine 1990., neposredno nakon preseljenja u nove prostore, učinjena je prva invazivna koronarografija, a već 1994. godine i prva perkutana koronarna angioplastika. Godine 1996. Odjel preuzima prof. dr. Mijo Bergovec, a godinu dana kasnije oformljena je Koronarna jedinica. Odjel postaje Zavod za bolesti srca i krvnih žila 1999. godine. Zavod je od 2003. godine bio dio nukleusa jednog od najuspješnijih projekata bolničke zdravstvene skrbi u Hrvatskoj – nacionalne mreže primarne PCI u akutnom infarktu miokarda te kontinuirano osigurava urgentnu koronarografiju i perkutanu koronarnu intervenciju za bolesnike s akutnim infarktom miokarda iz pripadajućih područja Grada Zagreba i Koprivničko-križevačke, a do 2019. godine i Međimurske županije.

Unazad 10 godina u Zavodu za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava pod vodstvom doc. dr. sc. Borisa Starčevića bilježi se značajan razvoj složenih perkutanih intervencija u bolestima srca i krvnih žila i srčanih zalistaka što je snažno utjecalo na razvoj tih postupaka u cijeloj Hrvatskoj. U KB Dubrava 2009. godine izveden je prvi hibridni zahvat simultane perkutane koronarne intervencije s implantacijom stenta i aortokoronarnog premoštenja na kucajućem srcu kao i prva elektivna kompleksna perkutana koronarna intervencija u nestabilnog bolesnika potpomognuta strojem za perkutanu vantjelesnu cirkulaciju (ECMO).  Među prvim centrima u regiji 2011. godine započet je  program perkutane implantacije aortnog zaliska (TAVI) u suradnji sa Zavodom za kardiokirurgiju. U otežanim uvjetima razvija se neprekidno do danas, kada je zahvaljujući naporima timova za liječenje bolesti aortnog zaliska KB Dubrava i ostalih tercijarnih centara u Hrvatskoj broj perkutanih implantacija aortnog zaliska konačno dostigao brojeve usporedive s ostalim zemljama EU (6 implantacija/100000 stanovnika).  Snažni razvoj naprednih metoda liječenja srčanog zatajivanja također je vidljiv unazad 10 godina gdje su interdisciplinarni timovi kardiologa, anesteziologa i kardiokirurga KB Dubrava zaslužni za prve implantacije strojeva za dugotrajnu mehaničku potporu cirkulaciji i uspješan razvoj i održavanje programa transplantacije srca. Uz svakodnevni klinički rad važno je spomenuti i kliničko istraživački rad (provedeno je 13 međunarodnih kliničkih istraživanja).

Danas se u Zavodu za bolesti srca i krvnih žila uz veliki broj rutinskih dijagnostičkih neinvazivnih i invazivnih procedura izvode i najsloženije dijagnostičke i terapijske procedure na srcu i krvnim žilama: koronarografija i perkutana koronarna intervencija uz potporu hemodinamskih mjerenja značajnosti stenoza koronarnih tijekom koronarografije (FFR i iFR), korištenje intravaskularnog ultrazvuka (IVUS) i rotacijske ablacije kalcificiranih koronarnih suženja, rekanalizacije kroničnih okluzija koronarnih arterija, korištenje stroja za izvantjelesnu cirkulaciju i oksigenaciju (ECMO) za bolesnike u kardiogenom šoku. Također se obavljaju implantacije svih vrsta srčanih elektrostimulatora i kardioverter-defibrilatora, uključujući i resinkronizacijsku terapiju.  U liječenju strukturnih bolesti srca rutinski se izvode perkutana transkateterska implantacija aortnog zaliska (TAVI) i perkutano zatvaranje defekata atrijskog septuma. Na Zavodu se rutinski provodi najsuvremenija dijagnostika i liječenje u sklopu multidisciplinarnog tima za liječenje kroničnog zatajivanja srca, od optimizacije medikamentozne terapije do implantacije pumpi za mehaničku potporu lijeve i desne klijetke i transplantacije srca. Presađivanje srca u KB Dubrava izvodi se od 1995. godine a od 208 bolesnika koji su do danas transplantirani u KBD-u 109 su pacijenti Zavoda za bolesti srca i krvnih žila s jednogodišnjim preživljenjem od 85 %, petogodišnjim od 78 % te ukupnim očekivanim preživljenjem od 11,8 godina, što odgovara rezultatima vodećih centara u svijetu.  Kao metoda kronične cirkulacijske potpore etablirala se ugradnja crpki za kroničnu potporu lijevoj klijetki (LVAD – left ventricular assist device) kao terapijska opcija za bolesnike s uznapredovalim kroničnim zatajivanjem srca. Prva takva crpka u Hrvatskoj ugrađena je upravo u KB Dubrava 2008. godine bolesniku našega Zavoda. Ukupno je do danas LVAD ugrađen u 28 naših bolesnika, od kojih je zatim četvoro transplantirano. Od neinvazivnih dijagnostičkih metoda pored 3D transtorakalnog i transezofagijskog ultrazvuka, od 2019. godine uvedena je stres ehokardiografija dobutaminom kao i na ležećem ergobiciklu. U suradnji s Kliničkim zavodom za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju od 2018. godine uvedena je MSCT-koronarografija, a od 2019. godine u suradnji s Odjelom za nuklearnu medicinu na raspolaganju nam je i perfuzijska scintigrafija miokarda. Ovaj dijapazon dijagnostičkih pretraga trebao bi se upotpuniti skorim uvođenjem magnetne rezonancije srca.

Od lipnja 2019. godine rad Zavoda osnažen je dodatno obnovom koronarne jedinice i dnevne bolnice te sala za kateterizaciju srca i elektrofiziologiju srca koji su u sklopu projekta Europke unije opremljeni najmodernijom opremom za složene invazivne dijagnostičke i terapijske procedure na srcu i krvnim žilama.

Tijekom 2020. godine razvoj Zavoda zaustavljen je privremeno zbog pandemije Covid-19, a djelatnici Zavoda djelovali su, i tijekom 2021. godine još uvijek djeluju, u sklopu najveće tercijarne Covid-19 bolničke ustanove u regiji i skrbe isključivo samo za najteže Covid-19 bolesnike koji zahtijevaju mehaničku potporu disanju i dodatne dijagnostičke ili terapijske procedure u slučaju istodobne akutne bolesti srca i krvih žila poput primarne perkutane intervencije u akutnom infakrtu miokarda i hitne implantacije trajnog srčanog elektrostimulatora.

Tijekom 2019. godine hospitalizirano je oko 3200 bolesnika, 2500 obrađeno je putem dnevne bolnice, učinjeno je 13000 kardioloških pregleda, oko 5000 UZV pregleda, oko 1000 perkutanih koronarnih intervencija te implantirano oko 250 srčanih elektrostimulatora.