Povijest Klinike od 1939. do 1995.
Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osnovana je 1939. godine kao prva ustanova te vrste u ovom dijelu Europe. Utemeljitelj struke i prvi predstojnik Klinike bio je akademik Ivo Čupar. Od svojeg osnutka pa do danas, Klinika je bila ishodište maksilofacijalne kirurgije, ali i stomatoloških struka u Republici Hrvatskoj. Jezgra buduće Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta stvorena je osnivanjem „Stomatološkog ambulatorija“ u Klinici za uho, grlo i nos na Šalati 1933. godine pod vodstvom tada mladog asistenta Ive Čupara.
Godinu dana kasnije, Čupar osniva i vodi „Stanicu za kirurgiju čeljusti i usta“ za bolesnike kojima je potrebno bolničko liječenje zbog kirurških zahvata na zubima i čeljustima. U rujnu 1939. godine Čupar osniva Stomatološku kliniku spajanjem polikliničkog (Stomatološki ambulatorij) i bolničkog odjela (Stanica za kirurgiju čeljusti i usta) Klinike za uho, grlo i nos i useljava u novu zgradu ortopedske i „zubne“ klinike na Šalati 6. Novoosnovana Stomatološka klinika prima prve bolesnike 15. prosinca 1939. godine čime započinje njen samostalni rad u okrilju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Zgrada Klinike na Šalati, 1939.
Stomatološka klinika mijenja naziv 1946. godine u Klinika za bolesti zuba, usta i čeljusti, a 1955. godine u Klinika za stomatologiju i maksilofacijalnu kirurgiju. Od osnutka, u Klinici se kontinuirano izvodi nastava iz svih stomatoloških predmeta i čeljusne kirurgije uz postupno sve veću odvojenost tih dviju struka.
Pacijenti Klinike, 1947.
Prema podacima koje profesor Čupar iznosi u prigodi 10. obljetnice Klinike za bolesti zuba, usta i čeljusti 1949. godine, Klinika ima dvije cjeline: ambulantnopoliklinički trakt smješten u polovici prizemlja i bolnički odjel na 2. katu zgrade. Ambulantno-poliklinički trakt ima ambulatorij s dva radna mjesta, stomatološku ordinaciju sa 6 radnih mjesta, zubotehnički laboratorij s 8 radnih mjesta i prostoriju za ambulantne operacije. Bolnički odjel ima 5 bolesničkih soba s ukupno 32 kreveta, operacijski trakt s dvije operacijske dvorane, previjalište, sobu s rendgenskom aparaturom i “znanstveni trakt” koji uključuje histološko-kemijski laboratorij, fotografski laboratorij, biblioteku, muzej, klinički arhiv i sobu predstojnika. Stomatološki ambulatorij bio je tako zametak razvoja dviju ustanova: Stomatološke klinike i Klinike za bolesti usta, zuba i čeljusti (današnje Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta), ali i dviju struka: stomatologije i maksilofacijalne kirurgije.
Operacijska dvorana, 1949.
Bolesnička soba, 1949.
Previjalište, 1949.
Klinički muzej i dijateka, 1949.
Slike akademskog slikara Vjekoslava Brešića koji je bio djelatnik Klinike od 1953. do 1987.
Nakon osamostaljivanja Stomatološkog fakulteta 1962. i potpunog prelaska nastave stomatologije s Medicinskog fakulteta u novu zgradu fakulteta u Gundulićevu 5, Klinika još jednom mijenja naziv u Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju koju će profesor Čupar voditi do 1972. godine. U Klinici na Šalati ostaje samo Zavod za oralnu kirurgiju kojem 1963. godine prof. dr. sc. Ivo Miše postaje prvi pročelnik. Godine 1979. Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju ponovo mijenja svoj naziv u Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta koji nosi do danas.
Nakon što je akademik Čupar umirovljen 1973. godine, Kliniku vodi prof. dr. sc. Mladen Barlović. Profesor Barlović izvodi pionirske zahvate iz područja kirurgije rascjepa usne i nepca te osniva Centar za tumore glave i vrata 1975. godine i Centar za rascjepe 1982. godine, a jedan je od osnivača Europskog društva za kranio-maksilofacijalnu kirurgiju (EACMFS, 1971.).
Pozdravni govor prof. Barlovića na prvom Europskom kongresu kranio-maksilofacijalne kirurgije u Ljubljani, 1972.
Prof. Barlović je nastojao uvoditi novine iz struke u praksu – korištenje lupa, 1982.
Liječnici Klinike na Šalati, 1985.
Za vrijeme Domovinskog rata bilo je potrebno osigurati kontinuirani prihvat ranjenika i odgovarajuće liječenje kompliciranih ozljeda kakve do tada nisu zbrinjavane te istovremeno osigurati normalne uvjete rada svih djelatnosti Klinike. U Klinici je liječeno više od 400 ranjenika i učinjeno više od 700 složenih kirurških zahvata, a uspostavljeni su značajni kontakti s kolegama iz svijeta koji su željeli pomoći u najtežim uvjetima. Tako nastaje vrlo vrijedna suradnja s American Academy of Facial Plastic and Reconstructive Surgery (AAFPRS) koja se akcijom “Face-to-Face” (1993.) uključila u liječenje ranjenika. Američki i švicarski kirurzi, članovi AAFPRS-a, su u šest navrata u Klinici operirali ranjenike Domovinskog rata i druge teške bolesnike.
Sudionici akcije „Face-to-face“, 1993.
Povijest Klinike od 1995. do 2020.
Dana 10. travnja 1995. godine, prema uredbi ministra zdravstva Republike Hrvatske, Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta iz zgrade na Šalati i sustava KBC-a Zagreb preseljava u Opću bolnicu Dubrava čime ova bolnica ubrzo stječe status kliničke ustanove. Zajedno s Klinikom seli i Katedra za maksilofacijalnu kirurgiju sa stomatologijom pa Klinička bolnica Dubrava po prvi puta postaje nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali i nastavna baza Stomatološkog fakulteta koju vodi tadašnji pročelnik Zavoda za oralnu kirurgiju prof. dr. sc. Goran Knežević. S Klinikom preseljavaju i kirurške sestre instrumentarke kao i tri liječnice anesteziologinje koji su bile posebno educirane i osposobljene za izvođenje maksilofacijalnih operacija.
Useljenje Klinike u nove prostore KB Dubrava, 1995.
Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta, od osnutka do danas, stožerna je ustanova maksilofacijalne kirurgije kao medicinske specijalnosti u našoj zemlji, od integrirane dodiplomske i diplomske nastave do uže specijalističke razine usavršavanja, ali i ishodište stomatoloških struka te krovna nacionalna institucija stručne, znanstvene i nastavne aktivnosti. Maksilofacijalna kirurgija kao struka se razvijala i usavršavala u Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta, a znanja i vještine su se prenosili studentima, specijalizantima, užim specijalistima, poslijediplomantima i doktorandima ne samo u Klinici nego i u svim oblicima nastave na Medicinskom i Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U području onkološke i rekonstrukcijske kirurgije kontinuirano se primjenjuju najsuvremenije kirurške tehnike koje se koriste u tek nekoliko medicinskih centara u ovom dijelu Europe. Rezultati takvog složenog kirurškog liječenja usporedivi su s najboljom svjetskom praksom. Metoda mikrovaskularne rekonstrukcije u Klinici započela se primjenjivati već od 1985. godine, a danas je to etablirana kirurška praksa na visokoj svjetskoj razini. U području traumatologije lica i čeljusti također se prate suvremeni svjetski trendovi u kirurškom liječenju te se kontinuirano razvija i širi spektar operacijskih tehnika i metoda liječenja.
Profesor Michael Ehrenfeld, predstojnik Klinike za maksilofacijalnu i oralnu kirurgiju Sveučilišta Ludvig Maksimilijanu u Münchenu pregledava dijete prije operacije, 2003.
Prva operacija u novootvorenoj operacijskoj dvorani 9, 2004.
Klinika je jedina ustanova u Republici Hrvatskoj u kojoj se sustavno i timski već desetljećima razvija i izvodi kirurško liječenje rascjepa usnice i nepca (oko 150 hospitalizacija godišnje) te je stožerna ustanova po broju i opsegu ortognatskih zahvata. Od 2012. godine u Klinici je uveden sustav telemedicinskog povezivanja s drugim hrvatskim bolnicama u svrhu pružanja konzilijarnih specijalističkih mišljenja i bolje stručne povezanosti. Godine 2015. otvoren je Laboratorij za 3D tehnologiju, planiranje operacijskih resekcija i izradu modela za složene mikrovaskularne rekonstrukcije čeljusti po čemu je jedinstveni centar u zemlji. U mnogima od ovih područja Klinika je jedina i jedinstvena zdravstvena ustanova u gradu Zagrebu i našoj zemlji u pružanju specijaliziranih zdravstvenih usluga u kojoj se godišnje hospitalizira više od 2000 bolesnika, operira ukupno oko 4200 bolesnika te ambulantno pregleda, dijagnosticira i liječi gotovo 40 000 građana.
Djeca i osobe s posebnim potrebama kod kojih je potrebna intervencija na zubima i čeljustima jedino u ovoj Klinici imaju kontinuiranu dugogodišnju službu za takve zahvate koji se izvode u općoj anesteziji.
Klinika je dugogodišnji Referentni centar Ministarstva zdravstva za kirurgiju tumora lica, čeljusti i usta u kojoj se godišnje učini oko 700 složenih operacija zloćudnih tumora glave i vrata. Kod velike većine takvih bolesnika se u istom aktu izvršavaju i vrlo složeni rekonstrukcijski zahvati što kirurško liječenje takvih bolesnika čini usporedivim s najvišim svjetskim standardima. Osim onkološke kirurgije glave i vrata, Klinika ima dugogodišnje iskustvo uspješnog liječenja ozljeda i prijeloma čeljusti i lica, prirođenih malformacija i deformiteta glave i vrata, plastičnih, estetskih i rekonstrukcijskih zahvata te kirurškog liječenja raznih komplikacija upalnih stanja u području glave i vrata, osobito vezanih uz bolesti zuba. Hitna služba Klinike radi 24/7 i jedina je specijalistička služba za zbrinjavanje svih hitnih stanja iz područja maksilofacijalne kirurgije u gradu Zagrebu i sjeverozapadnoj regiji naše zemlje, uključujući i zbrinjavanje svih politraumatiziranih bolesnika čije imedijatno kirurško liječenje zahtjeva složene i multidisciplinarne operacije više različitih specijalnosti. U prosincu 2019. godine obilježeno je 80 godina rada Klinike uz održavanje dvodnevnog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem brojnih uvaženih stručnjaka i znanstvenika.
Rad Klinike tijekom pandemije bolesti COVID-19
Tijekom ožujka 2020. godine, s pojavom prvih oboljelih od novog SARS-CoV-2 virusa u našoj zemlji dogodile su se brojne promjene u radu svih djelatnosti unutar zdravstvenog sustava. Za Kliniku za kirurgiju lica, čeljusti i usta najvažnija od njih bila je prenamjena Kliničke bolnice Dubrava u Primarni respiracijsko-intenzivistički centar (PRIC) za liječenje teže oboljelih COVID-19 bolesnika. Odabir Kliničke bolnice Dubrava za središnju nacionalnu COVID-19 bolnicu značio je i vjerojatni prestanak normalnog rada Klinike. Uvažavajući okolnosti da je Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta u mnogima područjima svoje djelatnosti jedina i jedinstvena zdravstvena ustanova u gradu Zagrebu i našoj zemlji, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske je dana 20. ožujka 2020. godine donijelo Odluku o privremenom premještanju mjesta rada Klinike iz KB Dubrava u prostore KBC-a Zagreb, Kišpatićeva 12. Već sutradan, u subotu 21. ožujka, dva dežurna tima djelatnika Klinike predvođena predstojnikom Klinike profesorom Lukšićem, uz pomoć ostalih liječnika specijalista i specijalizanata, medicinskih sestara, administrativnog i pomoćnog osoblja, preselila je svoje hospitalizirane bolesnike, svu potrebnu radnu opremu i instrumentarij u prostore Zavoda za tumore glave i vrata Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata. Ljubaznošću ravnatelja KBC Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušića i predstojnika prof. dr. sc. Drage Prgometa i svih djelatnika Klinike „domaćina“, Klinici je na korištenje ustupljen bolnički odjel s 18 postelja, operacijska dvorana, ambulanta u poliklinici i operacijska dvorana u jednodnevnoj kirurgiji. Osim toga, specijalizanti i specijalisti naše Klinike istog su se dana 24-satnim dežurstvima uključili u rad hitne službe Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC-a Zagreb, pa na taj način hitna služba maksilofacijalne kirurgije nije prestala s radom niti u jednom trenutku.
Instrumentarke spremaju opremu za selidbu u KBC Zagreb, 20. ožujka 2020.
Dolazak u KBC Zagreb, 21. ožujka 2020.
Raspremanje instrumenata i rad s pacijentima u KBC-u Zagreb, 22. ožujka 2020.
Samo dan nakon preseljenja Klinike, u nedjelju 22. ožujka 2020., rano ujutro dogodio se snažan zemljotres u Zagrebu, nakon čega su hospitalizirani bolesnici evakuirani iz bolnice radi provjere sigurnosti zgrada KBC-a, a Klinika i hospitalizirani bolesnici ponovo privremeno premješteni u prostore Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC-a Zagreb. Nakon potvrde o statičkoj sigurnosti, naši bolesnici i osoblje vraćeni su u „svoje“ nove prostore Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata.
Ustupljena operacijska dvorana u KBC-u Zagreb, 2020.
Unatoč složenim okolnostima i posebnim uvjetima rada, Klinika je cijelo vrijeme djelovala u skladu s protuepidemijskim mjerama koje su bile na snazi. Unatoč izvanrednim okolnostima, bolesnicima oboljelim od zloćudnih tumora glave i vrata pravodobno je omogućeno planirano liječenje, a svim potrebitim građanima pružena je odgovarajuća hitna skrb. Djelatnici Klinike nastavili su s radom i u pogledu održavanja online nastave na Medicinskom i Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u punom opsegu i na svim razinama, a studentima je omogućeno polaganje ispita putem online platformi. Djelatnici Klinike s pravom mogu biti ponosni što su, u izuzetno složenim i zahtjevnim okolnostima, zadržali najvišu moguću razinu profesionalnosti u radu, ali i pokazali dodatnu empatiju i razumijevanje kako međusobno jedni prema drugima, tako posebice prema našim bolesnicima kroz sve vrijeme krize. U kasno proljeće 2020. godine i u skladu s popuštanjem epidemioloških mjera, postupno su se stvarali uvjeti za ponovo uspostavljanje rada i drugih naših kliničkih djelatnosti poput oralne kirurgije, ortodoncije i stomatološke protetike i to na više lokacija, u prostorima Stomatološkog fakulteta u Gundulićevoj 5, u polikliničkom dijelu KB Dubrava, a poglavito u prostorima Klinike za stomatologiju KBC-a Zagreb na čemu se srdačno zahvaljujemo predstojniku prof. dr. sc. Željku Verzaku i svim djelatnicima Klinike na pomoći i razumijevanju. Za sve djelatnike Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta razdoblje rada na privremenoj lokaciji u sustavu KBC-a Zagreb bila su izuzetno izazovna kako u smislu organizacije rada, osiguravanja uvjeta za rad svih specijalističkih djelatnosti i službi, tako i motivacije i vođenja svih djelatnika vlastitim primjerom angažiranosti, usredotočenosti i dosljednosti. Posebna pažnja vodila se za naše mlađe kolege specijalizante kako bi im se omogućili čim bolji uvjeti rada i učenja, stjecanja znanja i u vrlo zahtjevnim okolnostima. U vrlo složenim uvjetima, u ovom razdoblju privremeno dislociranog rada Klinike na različitim lokacijama u sklopu KBC-a Zagreb, bolnički je liječeno 400 bolesnika (od kojih je 6 bolesnika preseljeno s Klinikom 21. ožujka 2020., 117 hitnih prijema i 277 elektivnih bolesnika), učinjeno je ukupno 328 maksilofacijalnih operacija u općoj anesteziji i 63 operacije u jednodnevnoj kirurgiji, 2478 pregleda u ambulanti maksilofacijalne kirurgije i 2307 pregleda u ambulanti oralne kirurgije, 485 oralno-kirurških operacija, 534 pregleda u ortodontskoj ambulanti i 425 pregleda u ambulanti stomatološke protetike.
Tijekom ljetnog smirivanja epidemiološke situacije u zemlji i ponovnom uspostavom rada KB Dubrava u reduciranom opsegu djelatnosti, postupno se aktivira i rad svih polikliničkih ambulanti Klinike. Dana 3. listopada 2020. godine Klinika se u potpunosti vraća u svoje prostore u KB Dubrava. Nažalost, zbog ponovnog porasta epidemije bolesti COVID-19 i Odluke ministra zdravstva o potpunoj prenamjeni KB Dubrava za zbrinjavanje samo oboljelih od bolesti COVID-19, dio djelatnosti i osoblja Klinike ponovno privremeno djeluje u sklopu „starih“ radilišta Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata te Klinike za stomatologiju KBC Zagreb. Tijekom tog izuzetno zahtjevnog razdoblja pandemije, zdravstveno osoblje Klinike održavalo je rad i pružalo svoje usluge našim građanima u dislociranim radilištima KBC Zagreb, dok su u isto vrijeme tijekom 24-satnih dežurstava maksilofacijalni kirurzi bili uključeni u liječenje oboljelih od bolesti COVID-19 u PRIC-u KB Dubrava, a dio sestara bio je uključen u aktivno zbrinjavanje oboljelih od bolesti COVID-19 na raznim radilištima PRIC-a KB Dubrava.
Povratak u KB Dubrava, 3. listopada 2020.
U tom je razdoblju na radilištima KBC-a Zagreb učinjeno dodatnih 1281 pregleda u ambulanti maksilofacijalne kirurgije, 84 maksilofacijalnih operacija u općoj anesteziji i 75 operacija u jednodnevnoj kirurgiji, te 1234 pregleda u ambulanti oralne kirurgije. U istom razdoblju je u PRIC-u KB Dubrava učinjeno 165 maksilofacijalnih operacija kod bolesnika oboljelih od COVID-19 (poglavito traheotomije, operacije prijeloma čeljusti i kostiju lica te incizije odontogenih apscesa).
Odlukom ministra zdravstva od 21. lipnja 2021. godine, nakon 2. i 3. vala pandemije u našoj zemlji i više od 6 tisuća liječenih bolesnika u PRIC-u, KB Dubrava ponovno uspostavlja rad svojih polikliničkih i dijagnostičkih djelatnosti svim ostalim građanima, a od jedinica Klinike prvo su uspostavljene djelatnosti Poliklinike i Zavoda za oralnu kirurgiju.
Ponovno u svojim prostorima, listopad 2020.
Unatoč vrlo zahtjevnim uvjetima i okolnostima rada, u lipnju 2021. u Klinici su osnovana dva nova referentna centra: Referentni centar Ministarstva zdravstva za kirurgiju malformacija glave i vrata te Referentni centar Ministarstva zdravstva za maksilofacijalnu traumatologiju.
Operacijska dvorana za maksilofacijalnu kirurgiju u Središnjem operacijskom bloku KB Dubrava
Predstojnici Klinike
