Informacije i posjete
Posjete bolesnicima:
Svakim danom od 15,30 do 17,00 sati, osim u slučaju trajanja odluke o privremenoj zabrani posjeta.
Telefonske informacije o hospitaliziranim bolesnicima:
od 13,30 do 15,00 sati
Informacije za pacijente
Bronhoskopija
Bronhoskopija je endoskopski medicinski postupak koji se koristi za promatranje unutrašnjosti dišnih putova (bronha). Bronhoskop (uska fleksibilna cijev) sastoji se od svjetla i kamere na jednom kraju te se nježno provlači kroz nos ili usta i dalje niz dušnik kako bi se dobio unutarnji pogled na dišni sustav.
Postoje dva glavna razloga za bronhoskopiju:
1. Dijagnostika
- kronični kašalj
- hemoptiza (iskašljavanje krvi)
- zaduha (otežano disanje)
- suspektna opstrukcija dišnih puteva
- biopsija
- uzimanje citoloških ili mikrobioloških uzorka
- simptomi plućne infekcije koji se ne mogu drugačije dokazati
- inhalacija toksina ili kemikalija
2. Liječenje
Uvidom i izravnim pogledom na unutrašnjost dišnih putova i pluća, bronhoskopija može liječniku omogućiti izvođenje svih vrsta liječenja, kao što su:
- uklanjanje tekućine ili sluzi iz dišnih putova
- uklanjanje stranog predmeta iz dišnih putova
- zaustavljanje akutnog krvarenja
- ispiranje dišnih puteva
Prije bronhoskopije
6 do 12 sati prije bronhoskopije ne smijete ništa jesti ili piti. Poželjno je da vas netko drugi dovede na bronhoskopiju pošto se možete osjećati umorno i iscrpljeno nakon postupka, a ukoliko se zahvat radi u sedaciji ili anesteziji, obavezno morate imati pratnju. Lijekovi koje obično trebate prestati konzumirati tijekom pripreme za bronhoskopiju uključuju one lijekove koji mogu ometati zgrušavanje krvi: Martefarin (varfarin), Eliquis (apixaban), Xarelto (rivaroxaban), Pradaxa (dabigatran), Andol (acetilsalicilna kiselina), Pigler (klopidogrel), tikagrelor itd. Ukoliko uzimate neki od lijekova koji utječu na zgrušavanje krvi, obavezno se savjetujte s medicinskim osobljem prilikom narudžbe na pretragu.
Tijekom bronhoskopije
Vrijeme trajanja bronhoskopije ovisi o razlogu postupka te ukoliko se istodobno rade neki drugi postupci, poput biopsije. Pretraga nije bolna, ali može biti neugodna.
Nakon bronhoskopije
Nakon fleksibilne bronhoskopije možda ćete se i dalje osjećati pospano dok ne prođu učinci sedacije, ukoliko je pretraga vršena u sedaciji. Također Vas može zaboljeti glava ili možete osjećati mučninu, no bit ćete pod nadzorom dok se ne oporavite.
Endobronhalni ultrazvuk (EBUS)
Endobronhalni ultrazvuk (EBUS) invazivni je dijagnostički postupak koji omogućava vizualizaciju torakalnih limfnih čvorova (medijastinalnih i hilusnih limfnih čvorova). Koristeći ultrazvuk možemo pregledati krvne žile čime se znatno povećava senzitivnost i specifičnost ovoga dijagnostičkog postupka, a samim time i smanjenje potencijalnih komplikacija. Za razliku od bronhoskopije koja izravno vizualizira dišne putove, EBUS može pomoći liječnicima sagledati dublje od tkiva dišnih putova. EBUS uključuje umetanje fleksibilnog instrumenta kroz usta u veće dišne putove pluća kako bi se okolna tkiva pregledala pomoću ultrazvuka. Kod pojave abnormalnih lezija na MSCT snimci prsnog koša, EBUS nam može pomoći prilikom dobivanja uzorka zahvaćenog tkiva. Na taj se način provjerava jesu li otečeni limfni čvorovi uzrokovani tumorom ili upalnom bolešću pluća poput sarkoidoze.
Nakon EBUS-a
Većina ljudi dobro podnosi EBUS i istog dana mogu napustiti bolnicu, ali zbog sedacije ili anestezije bolesnici mogu osjetiti mučninu, pospanost i nesigurnost u hodu radi čega je nužno da pacijent napusti bolnicu uz pratnju.