Klinička bolnica Dubrava građevinski je dovršena i započela s radom u svibnju 1988., ali njezina povijest je znatno duža. Prvi pisani tragovi o postojanju dviju vojnih bolnica u naselju Neudorf, na mjestu današnje Nove Vesi 16, prate se od 1791. kada je osnovana Vojna bolnica Zagreb iz vojnih bolnica zagrebačkih garnizona.
Tijekom više godina razvoj bolnice odvijao se u različitim povijesnim okolnostima, a djelatnici bolnice svojim dostignućima opravdali su status ove visoko specijalizirane kliničke ustanove kao vodeće u Republici Hrvatskoj i regiji.
Prema doc. prim. dr. sc. Ivi Vučkoviću, autoru zbornika „Povijest Kliničke bolnice Dubrava 1781. – 1991.“, povijest bolnice je moguće podijeliti u četiri razdoblja s obzirom na njenu namjenu i stručnu razinu:
- 1781. – 1947. – vojno medicinsko razdoblje.
- 1948. – 1990. – razvitak vojne bolnice u modernu opću bolnicu.
Naime, 1948. je prvi put u povijesti bolnice dopušten prijam i liječenje građanskih osoba (20 % kapaciteta bolnice), a 1988. se bolnica premješta u novoizgrađeni objekt u Dubravi. - 1991. – razdoblje preuzimanja bolnice od tadašnje JNA.
- 1992. – razdoblje građanske opće bolnice, a zatim i kliničke bolnice.
Posebnu ulogu Klinička bolnica Dubrava imala je tijekom Domovinskog rata kada je u bolnici liječeno više od 2 000 teških ranjenika, a na bojišta je bilo upućeno više od 60 mobilnih kirurških ekipa.
Nedavni događaji uvjetovani pandemijom bolesti COVID-19 potvrdili su spremnost Kliničke bolnice Dubrava da u najvećim kriznim situacijama pruži najvišu razinu zdravstvene zaštite svim pacijentima. Temeljem Odluke Ministarstva zdravstva od 19. ožujka 2020., u Kliničkoj bolnici Dubrava uspostavljen je Primarni respiracijsko-intenzivistički centar za liječenje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
Svakodnevno se prilagođavajući novonastaloj situaciji, mobilizirajući tehničke, prostorne i ljudske kapacitete, djelatnici Kliničke bolnice Dubrava zajedno s medicinskim djelatnicima iz drugih zdravstvenih ustanova sudjelovali su u liječenju više od 9 500 oboljelih od bolesti COVID-19.
U Kliničkoj bolnici Dubrava su prvi put u Republici Hrvatskoj izvedeni brojni zahvati i intervencije, odnosno primijenjene najnovije metode liječenja.
U nastavku izdvajamo važnija postignuća i događaje tijekom razvoja naše bolnice.
Zajedno pišemo povijest Bolnice
Prvi put u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe uvedena je kvantitativna ultrazvučna elastografija u stvarnom vremenu.
Prvi put u Hrvatskoj primijenjena je specijalna visokosofisticirana metoda invazivnog EEG monitoriranja primjenom dubokih moždanih elektroda (SEEG)
Prvi u Hrvatskoj uveli smo sonoelastogerfiju u dijagnostici bolesti dojke i mekih tkiva.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je rješenje da se Klinička bolnica Dubrava razvrsta u kategoriju “Nacionalna bolnica I.A”
Prvi u Hrvatskoj izveli smo perkutanu implantaciju aortnog zalistka (TAVI).
Prvi put u Hrvatskoj izvedena je laparoskopska distalna pankreatektomija i laparoskopska bisegmentektomija jetre
Prvi u Hrvatskoj u kliničku praksu uvodimo kontrastni ultrazvuk u hepatologiji.
Prvi u Hrvatskoj uvodimo 3-D modeliranje u kliničku praksu kirurgije glave i vrata.
Prvi u Hrvatskoj izveli smo robotsku biopsiju na mozgu upotrebom robota RONNA-e.
Prvi u Hrvatskoj uvodimo Nacionalni registar orofacijalnih rascjepa.
Prvi put u Hrvatskoj izvedena je laserska litotripsija primjenom kolangioskopije.
U KB Dubrava je uspostavljen Primarni respiracijsko-intenzivistički centar za liječenje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
U Kliničkoj bolnici Dubrava se zbrinjava i liječi više od 8500 najtežih bolesnika oboljelih od COVID-19.
Osnovan Fond za edukaciju djelatnika KB Dubrava.
Bolnica obilježava 30 godina od preuzimanja Vojne bolnice Zagreb. Dan 16. prosinca proglašava se Danom Kliničke bolnice Dubrava, a u toj prigodi je tiskana i nova Monografija.
Uspostava Zavoda za bolesti srca i krvnih žila kao samostalne ustrojstvene jedinice.
Početak rada Objedinjenog hitnog bolničkog prijama.
Uvođenje nove djelatnosti – početak rada Odjela za onkologiju i radioterapiju.
Vlada Republike Hrvatske donosi zaključak o izgradnji novog objekta u KB Dubrava i osigurava financijska sredstva u iznosu od 152 milijuna eura u Državnom proračunu za razdoblje 2024.-2026.
Zavodu za neurologiju Kliničke bolnice Dubrava dodjeljuje se naziv Klinika za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ravnatelji Kliničke bolnice Dubrava
prim. dr. sc. Anto Matković, dr. med. | dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, dr. med. |
1. 12. 1991. – 9. 11. 1993. | 20. 7. 2012. – 17. 6. 2014. |
prim. Peter Brinar, dr. med. | prof. dr. sc. Marko Banić, dr. med. |
10. 11. 1993. – 24. 11. 1994. (v. d. ravnatelja) | 18. 6. 2014. – 3. 5. 2016. (sanacijski upravitelj) |
prof. dr. sc. Velimir Božikov, dr. med. | doc. dr. sc. Toni Kolak, dr. med. |
25. 11. 1994. – 15. 1. 2001. | 4. 5. 2016. – 7. 3. 2017. |
prof. dr. sc. Mihajlo Virag, dr. med. | doc. dr. sc. Srećko Marušić, dr. med. |
16. 1. 2001. – 31. 5. 2004. | 8. 3. 2017. – 3. 11. 2020. |
prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med. | prof. dr. sc. Ivica Lukšić, dr. med. |
1. 6. 2004. – 19. 7. 2012. | 4. 11. 2020. – |
Monografija Kliničke bolnice Dubrava
- Povijest i razvoj
- Misija i vizija
- Statut i opći akti
- Ured ravnatelja
- Odjel za planiranje, pripremu i provedbu EU projekata
- Odjel za planiranje, pripremu i provedbu postupaka javne nabave
- Odjel za planiranje, pripremu i provedbu postupaka jednostavne nabave
- Odjel za sklapanje, upravljanje i realizaciju ugovora i okvirnih sporazuma
- Odjel za logističko-operativnu podršku, kontrolu naručivanja i skladišno poslovanje
- Djelatnici
- Zajedinička nabava
- O službi
- Javna nabava
- Jednostavna nabava
- EU projekti
- Sukob interesa
- Ured za unutarnju reviziju
- Referentni centri Ministarstva zdravstva