Povijest

Odjel na nuklearnu medicinu utemeljen je 1988. godine za potrebe novosagrađene Vojne bolnice u Zagrebu. U namjenski izgrađenom Odjelu posebna pozornsot posvećena je mjerama zaštite od štetnog učinka otvorenih izvora ionizirajućeg zračenja. Povijest Odjela od samog početka iznimno je zanimljiva. Idejno zamišljen, a gradnjom i medicinskom opremom realiziran, Odjel je bio sastavljen od tri odsjeka: nuklearno-medicinsko- dijagnostičkog, bolesničko-stacionarnog i radiokemijskog – RIA laboratorija.

Od 1991. godine Odjel samostalno funkcionira u sklopu Opće bolnice, kasnije Nove bolnice, a danas Kliničke bolnice Dubrava. Do proljeća 1993. godine na Odjelu se izvode nuklearno-medicinski dijagnostički postupci i radioimunološke analize. Na Odjelu su zaposleni stručnjaci iz različitih područja medicinske dijagnostike: liječnici, specijalisti nuklearne medicine, fizičar, specijalist med. biokemije, viši laboratorijsko-kemijski tehničar te dvije medicinske sestre.

Tijekom Domovinskog rata, u razdoblju od 1992. – 1995. godine zbog velikog broja ozlijeđenih  i komplikacija ratnih ozljeda, na Odjelu se izvodi sve veći broj scintigrafija skeleta. Značajno mjesto u dijagnostičkom algoritmu utvrđivanja ozljeda i upala kosti (osteomijelitisa) i mekih tkiva nakon trauma i ranjavanje imala je i nuklearno-medicinska slikovna dijagnostika – scintigrafija.

Krajem 1995. godine ukida se bolesnički-stacionarni dio Odjela zbog nedovoljnog broja stručnog, educiranog medicinskog osoblja. Iako građevinski i namjenski osmišljen kao Odjel za nuklearnu medicinu i terapijsku primjenu radiofarmaka biva prenamijenjen u Odjel za kliničku citologiju.

Tijekom 1996. godine, dolaskom doc. dr. sc. Franje Škreba, a 1997. godine i drugih liječnika specijalista kao i inženjera kemije započinje novo razdoblje Odjela kako u stručnom i znanstvenom pogledu, tako i u pogledu instrumentacije. Nabavom uređaja za mjerenje gustoće kosti – denzitometra i ultrazvučnog aparata, započinje s radom Odjel za denzitometriju aksijalnog skeleta i Ambulanta za osteoporozu te Odjel za ultrazvuk vrata i Ambulanta za štitnjaču.

Godine 2012. Odjel za nuklearnu medicinu preimenovan je u Centar za nuklearnu medicinu, a voditeljem Centra imenovan je dr. sc. Tomislav Banek, specijalist nuklearne medicine.

Od 2013. godine Odjel postaje dio Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju pod imenom Odjel za ultrazvuk i nuklearnu medicinu. Voditelj odjela je dr. sc. Igor Čikara, a kordinator za nuklearnu medicinu dr. Berislav Rožman.

Odjel se odvaja od Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju 2020. godine i ponovo postaje samostalna jedinica – Odjel za nuklearnu medicinu, a voditeljica Odjela je dr. sc. Andrea Mutvar.

Godine 2019. na Odjelu je instalirana nova SPECT/CT gama kamera koja omogućuje tomografsko snimanje, jednofotonsku emisijsku tomografiju i po potrebi kompjuteriziranu tomografiju, odnosno fuziju slika dvije različite tehnike snimanja i jednom pregledu bolesnika.

U jesen 2019. godine u Odjelu za nuklearnu medicinu počinje izvođenje SPECT-a miokarda, funkcionalne slikovne pretrage neophodne u procjeni kliničke važnosti suženje srčanih krvnih žila, odnosno pitanja ishemije i vijabilnosti miokarda.

Godina 2020. je godina panedmije COVID -19 bolesti, bila je izazovna za cijelu bolnicu i njezino osoblje pa tako i za Odjel za nuklearnu medicinu.  Od studenog 2020. godine do srpnja 2021. godine napravljeno je oko 1000 perfuzijskih scintigrafija pluća tijekom praćenja bolesnika kroz post-COVID dnevnu bolnicu te više od 100 perfuzijskih scintigrafija pluća u hospitaliziranih bolesnika tijekom liječenja akutne COVID-19 infekcije i upale pluća.

U srpnju 2021. godine Odjel dobiva uređaj za izvođenje ventilacijske scintigrafije pluća što je iznimno važno ne samo tijekom pandemije COVID-19 bolesti i upale pluća s mogućim komplikacijama nego i u drugih bolesnika kojima je potrebna cjelovita procjenu plućne funkcije.

Posljednjih godina dijagnostika i terapija većine bolesti rješava se multidisciplinarnim pristupom i timskim radom zdravstvenih djelatnika različitih specijalnosti te korištenjem komplementarnih dijagnostičkih metoda. Nove spoznaje i tehnološka dostignuća u pogledu instrumentacije, elektroničkih računala i radiofarmaka omogućit će primjenu novih nuklearno-medicinskih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.