Hitni prijam
Poliklinika
Jezik
    document.getElementById( "lang_choice_1" ).addEventListener( "change", function ( event ) { location.href = event.currentTarget.value; } )

Pretražite naše stranice

Veličina slova
A A A
Tema
Webmail

Pretražite naše stranice

A A A
(01) 290 2444
    document.getElementById( "lang_choice_1" ).addEventListener( "change", function ( event ) { location.href = event.currentTarget.value; } )

Znanstvena djelatnost

Projekt Hrvatske zaklade za znanost Duboka mozgovna stimulacija u bolesnika s poremećajem svijesti: potencijalni prediktivni čimbenici i strukturalne promjene mozga (IP-2020-02-4308)

 

– trajanje 1. 4. 2021.-30. 3. 2025.

– voditelj: izv. prof. dr. sc. Darko Chudy, dr. med.

Duboka mozgovna stimulacija (eng. deep brain stimulation, DBS) je neurokirurški postupak kojim se uvodi elektroda u subkortikalne strukture središnjeg živčanog sustava te se preko njih električno stimulira središnji  živčani sustav u svrhu terapije. DBS kod bolesnika s poremećajima pokreta, kao što su Parkinsonova bolest i primarna generalizirana distonija ublažava simptome bolesti i poboljšava kvalitetu života. Dosada je prikazan povoljan učinak DBSa kod bolesnika s tremorom, farmakorezistentnom epilepsijom, kamptokormijom, levodopom induciranim diskinezijama, Gill de la Tourettovim sindromom, malignom pretilošću, anoreksijom te psihijatrijskim poremećajima. Naša istraživačka skupina pokušava pokazati da je uporaba DBSa opravdana kod bolesnika s poremećajima svijesti (minimalno svjesno i vegetativno stanje). Za takve bolesnike ne postoji standardiziran tretman; oni zahtijevaju posebnu skrb, uključenost i brigu roditelja, skrbnika te društva u cjelini. Nadalje, do danas nema zadovoljavajućeg objašnjenja na koji način električno polje inducirano DBSom dovodi do promjena unutar neuronske mreže i uzrokuje bitno smanjenje simptoma neuroloških bolesti. Unatoč rezultatima, brojna pitanja su neriješena, kao npr.; kojim mehanizmom DBS inducira poboljšanje poremećaja svijesti?, dolazi li uslijed stimulacije dubokih mozgovnih jezgara do strukturne promjene bazalnih ganglija?, koji klinički, neurofiziološki i neuroradiološki znaci ukazuju na poboljšanje bolesnika s poremećajem svijesti?, može li se kvantificirati reorganizacija moždanih struktura kod bolesnika s poremećajem svijesti?, kakve su više kognitivne funkcije nakon induciranog poboljšanja kod bolesnika s poremećajem svijesti? Naša hipoteza je da DBS inducira strukturne promjene dubokih moždanih jezgara i aksonalnih snopova kod bolesnika s poremećajima svijesti. Također, zasad je nepoznato koji klinički, neurofiziološki i neuroradiološki znaci ili kombinacija navedenih ukazuju na poboljšanje kliničkog stanja bolesnika s poremećajem svijesti. Oblikovali smo specifične ciljeve da pokušamo pronaći moguće odgovore na ova pitanja primjenom magnetske rezonancije i volumetrijskom i traktografskom analizom snimaka, kliničkim i neurofiziološkim procjenama te neurokognitivnim testiranjima. Rezultati ovog projekta će predložiti nove, poboljšane i preciznije selektivne kriterije odabira bolesnika za ugradnju DBSa kod bolesnika s poremećajima svijesti, bolje razumijevanje i uvid u djelovanje DBSa, pružiti podatke o strukturnim promjenama mozga nakon ponovnog povratka svijesti te omogućiti dobre polazne osnove za daljnja istraživanja. Prema svim dostupnim podacima, Zavod za neurokirurgiju Kliničke bolnice Dubrava, Referentni Centar za stereotaktičnu i funkcionalnu neurokirurgiju Ministarstva zdravstva je trenutno vodeća ustanova u Republici Hrvatskoj koja može koristiti DBS u liječenju neuroloških bolesnika te jedna od svega nekoliko institucija u svijetu koja se bavi uporabom DBSa u liječenju poremećaja svijesti.