Riječnik pojmova

Aneurizma ascedentne aorte:
Prvi dio aorte koji izlazi iz srca naziva se uzlazna ili ascedentna aorta. Ponekad dolazi do proširenja ili dilatacije aorte. Takva proširenja nazivaju se aneurizme. Aneurizma ascedentne aorte može prsnuti, uzrokovati regurgitaciju aortnog zaliska ili disekciju aorte.

Angina pektoris:
Nelagoda koju osjećaju pacijenti kada se srčani mišić ne opskrbljuje dovoljnom količinom krvi naziva se angina pektoris. U nekim slučajevima je to osjećaj težine, stiskanja ili probadanja u prsima, no može se manifestirati i kao osjećaj peckanja ili nelagode u lijevoj ruci te bol u lijevoj strani čeljusti. Angina pektoris glavni je simptom koronarne bolesti srca.

Anuloplastika:
Kardiokirurška tehnika koja se koristiti pri popravku zaliska. Anulus je vanjski rub ili prsten zaliska. Anuloplastika podržava taj vanjski prsten nakon popravka zaliska.

Antibiotska profilaksa:
Uzimanje antibiotika prije kirurškog, stomatološkog ili nekog drugog invazivnog zahvata kako bi se spriječila infekcija oštećenog zaliska ili ugrađenog umjetnog srčanog zaliska.

Antikoagulansi:
Bolesnici s fibrilacijom atrija ili ugrađenim umjetnim zaliskom često moraju uzimati lijekove koji sprječavaju zgrušavanje krvi, npr. marivarin, xarelto, pradaxa,…

Aortni zalistak:
Aortni zalistak je izlazni zalistak lijeve klijetke, koji se otvara kada se klijetka stegne i istisne krv u aortu (sistola) i nakon toga se zatvori i sprječava da se krv vrati (dijastola).

Aortokoronarno premoštenje (CABG, OPCAB, revaskularizacija miokarda, “bypass”):
Kirurški zahvat kojim se nastoji premostiti suženje koronarne arterije naziva se aortokoronarno premoštenje. Zahvat izvodi kardijalni kirurg koji pomoću vene ili arterije stvara premosnicu (“bypass”) iza mjesta suženja u cilju poboljšanja dotoka krvi srčanom mišiću.

Arteria radialis:
Arteria radialis ili palčana arterija je jedna od dvije arterije podlaktice. U nekoliko zadnjih godina intenzivno se koristi u koronarnoj kirurgiji za revaskularizaciju miokarda.

Atrij (pretklijetka):
Šupljine na lijevoj i desnoj strani srca koje istiskuju krv u klijetke (ventrikule) nazivaju se pretklijetke ili atriji.

Atrijski septalni defekt (ASD):
Desna i lijeva pretklijetka odvojene su zidom, tzv. “septumom”. Srčana greška kod koje u tom zidu postoji rupa koja omogućava krvi da teče između atrija zove se atrijski septalni defekt (ASD).

Bakterijski endokarditis:
U nekim slučajevima, uzročnik infekcije iz krvi može se naseliti na srčanim zaliscima i oštetiti ih. Ta se infekcija naziva bakterijski endokarditis.

Bikuspidni aortni zalistak:
Aortni zalistak normalno se sastoji od tri listića. Kod nekih osoba aortni zalistak sastoji se od samo dva listića i naziva se bikuspidni zalistak. Takav zalistak skloniji je bržoj degeneraciji te razvoju endokarditisa.

Biološki zalisci:
Umjetni zalisci koji se izrađuju od ljudskog ili životinjskog tkiva nazivaju se biološki zalisci. U biološke zaliske spadaju svinjski ili goveđi ksenografti, ljudski homografti i plućni autografti.

CABG:
Engleska kratica za aortokoronarno premoštenje (“coronary artery bypass grafting”).

Diabetes mellitus:
Dijabetes ili šećerna bolest česta je bolest kod koje postoji poremećaj u regulaciji glukoze u krvi. Predstavlja značajan čimbenik rizika u razvoju koronarne bolesti srca.

Dijastola:
Dijastola je dio srčanog ciklusa tijekom kojeg se mišić opušta i srce se puni krvlju. Dio ciklusa u kojem se srce prazni naziva se sistola.

Disekcija aorte:
Aorta, glavna krvna žila koja vodi od srca u ostatak tijela, ima stjenku građenu od tri sloja. Ponekad može doći do odvajanja tih slojeva aorte. Raslojavanje stjenke aorte naziva se i disekcija aorte. Disekcija aorte najčešće iziskuje što hitniju operaciju jer ima jako visok rizik smrtnosti. Čimbenici kao što su hipertenzija i Marfanov sindrom mogu dovesti do disekcije aorte.

Ehokardiogafija:
Vidjeti pod ultrazvuk srca.

Elektrokardiogram (EKG):
Elektrokardiogram je test kojim se bilježi električna aktivnost srca. Pomoću njega mogu se ustanoviti nepravilnosti srčanog ritma, ishemija, infarkt miokarda, povećanje srčanih šupljina i slično.

Fibrilacija atrija:
Fibrilacija atrija vrsta je srčane aritmije kada se atrij ne steže u jednolikom i koordiniranom ritmu, već se stišće nepravilno prilikom čega pretklijetka ne istiskuje krv u klijetku na normalan način, a ritam srca može se znatno ubrzati.

Hipertenzija:
Hipertenzija je naziv za povišeni krvni tlak. Čimbenik je rizika za više bolesti uključujući koronarnu bolest srca, disekciju aorte i zatajenje srca.

Hipotenzija:
Hipotenzija je naziv za sniženi krvni tlak.

Homograft:
Ljudski zalistak koji se koristi u kardijalnoj kirurgiji. Dobiva se iz srca umrlih osoba. Najveće prednosti su njegova veća otpornost na infekcije i te ne iziskivanje uzimanja antikoagulacijske terapije.

Infarkt miokarda:
Infarkt miokarda je odumiranje srčanog mišića uzrokovano naglim smanjenjem dotoka krvi u zahvaćeni dio srčanog mišića, a uglavnom je uzrokovan začepljenjem koronarne krvne žile.

Ishemija:
Ovaj pojam odnosi se na stanje nedovoljne opskrbe nekog dijela tijela krvlju.

Kateterizacija srca:
Kateterizacija srca invazivna je pretraga kojom se kateter provlači kroz arterije ili vene u preponi ili ruci prema srcu. Zahvat izvodi intervencijski kardiolog. Kateterizacijom je moguće direktno mjerenje tlakova u srčanim šupljinama ili prikazivanje šupljina srca i koronarnih arterija kontrastnom bojom vidljivom na rendgenskoj snimci.

Koronarna bolest srca:
Koronarna ili ishemijska bolest srca je bolest koju karakteriziraju aterosklerotska suženja ili “stenoze” koronarnih arterija. Posljedica bolesti je ishemija srčanog mišića.

Koronarne arterije:
Koronarne arterije su arterije na površini srca koje opskrbljuju srčani mišić krvlju.

Ksenograftni zalisci:
Umjetni zalisci napravljeni iz životinjskog tkiva nazivaju se ksenografti, a izrađuju se od svinjskog ili goveđeg tkiva.

LIMA:
Engleska kratica za lijevu unutarnju grudnu arteriju (“left internal mammary artery”).

Marfanov sindrom:
Marfanov sindrom nasljedna je bolest kod koje dolazi do promjena na kostima, zglobovima, srcu i velikim krvnim žilama. Može uzrokovati insuficijenciju zalistaka, aneurizmatično proširenje aorte ili disekciju aorte.

Mehanički zalisci:
Umjetni zalisci napravljeni iz metala, plastike i/ili pirolitičkog ugljika. Izuzetno su visoke trajnost i u pravilu zahtijevaju trajnu antikoagulantnu terapiju.

Medijana sternotomija:
Klasični način otvaranja prsnog koša rezom kojim se sternum (prsna kost) dijeli cijelom dužinom po sredini.

Minimalno invazivna operacija srca:
Pojam minimalno invazivna operacija srca koristi se za opis niza kirurških postupaka koji se koriste za smanjenje traume nakon operacije i ubrzanje oporavka. Ovi postupci uključuju operacije srca kroz mali rez i operacije srca bez stroja za izvantjelesni krvotok.

Miokard:
Mišićni sloj srčanog zida naziva se miokard.

Mitralni zalistak:
Mitralni zalistak je ulazni zalistak lijeve klijetke koji se otvara kada se lijeva klijetka puni krvlju (dijastola) i zatvara kada klijetka istiskuje krv u aortu (sistola).

OPCAB:
OPCAB (Off-pump Coronary Artery Bypass) je engleska kratica za aortokoronarno premoštenje bez uporabe stroja za izvantjelesni krvotok.

Plućni zalistak:
Zalistak na desnoj strani srca koji sprječava povratak krvi iz plućne arterije u desnu klijetku.

Plućni autograft:
Novi pristup u zamjeni bolesnog aortnog zaliska uključuje premještanje pacijentovog vlastitog plućnog zaliska na mjesto aortnog zaliska.

PTCA:
Engleska kratica za perkutanu transluminalnu angioplastiku.

Regurgitacija:
Propuštanje krvi unatrag kroz zalistak naziva se regurgitacija ili insuficijencija zaliska.

Reumatska groznica:
Streptokokna infekcija povremeno uzrokuje generaliziranu bolest s upalom zglobova i srčanih zalistaka. Taj upalni proces na srčanim zaliscima s vremenom može dovesti do oštećenja zaliska u tolikoj mjeri da on mora biti kirurški zamijenjen. Ovo stanje naziva se reumatska bolest srca.

RIMA:
Engleska kratica za desnu unutarnju grudnu arteriju (“right internal mammary artery”)

Sinkopa:
Nesvjestica ili gubitak svijesti naziva se sinkopa.

Sinoatrijski čvor:
Sinoatrijski čvor je područje posebnih stanica u atriju koje automatski stvara i šalje električni impuls ostatku srca.

Sinusni ritam:
Normalni ritam srca stvara se u sinoatrijskom čvoru i naziva se sinusni ritam.

Sistola:
Dio srčanog ciklusa tijekom kojeg se srčani mišić steže da bi izbacio krv iz klijetki. Dio srčanog ciklusa u kojem se srce puni naziva se dijastola.

Stečena bolest aortnog zaliska:
Stečena bolest aortnog zaliska odnosi se na promjene aortnog zaliska koje se razvijaju tijekom života.

Stenoza:
Suženje zaliska ili arterije naziva se stenoza. Stenotičan zalistak ne otvara se potpuno i zbog toga otežava ili blokira normalan prolaz krvi. Arterija također može postati stenotična, kada postoji prepreka normalnom protoku krvi.

Stroj za izvantjelesni krvotok (EKC, ekstrakorporalna cirkulacija):
Stroj za izvantjelesni krvotok često se naziva i mašina srce-pluća budući da preuzima ulogu srca i pluća tijekom većine kardiokirurških operacija. Njegovim korištenjem omogućava se zaustavljanje srca i otvaranje srčanih šupljina.

Test opterećenja:
Postoji niz različitih testova koji se nazivaju testovi opterećenja. Među njih spadaju klasični elektrokardiografski test opterećenja (ergometrija), stresna scintigrafija srca talijem i dobutaminska stresna ehokardiografija srca. Svi ovi testovi mogu pokazati nedovoljnu krvnu opskrbu srca (ishemiju). Tijekom testova opterećenja, srce se prati u mirovanju i u naporu kako bi se otkrilo postojanje razlike u opskrbi krvlju.

Trikuspidni aortni zalistak:
Normalni aortni zalistak ima tri listića i naziva se trikuspidni (nasuprot bikuspidnom aortnom zalisku).

Trikuspidni zalistak:
Trikuspidni zalistak je ulazni zalistak desne klijetke koji se otvara kod punjenja desne klijetke krvlju (dijastola) i nakon toga zatvara kada desna klijetka istiskuje krv u pluća (sistola).

Ultrazvuk srca (ehokardiogram):
Ultrazvučni pregled srca je dijagnostički postupak kojim se srce pregledava ultrazvučnim valovima. Pregled pruža informacije o zaliscima srca i o funkciji srčanog mišića.

Unutarnja grudna arterija (arterija mammaria interna):
Ova arterija se nalazi na unutarnjoj strani prsnog koša blizu prsne kosti i često se koristi za aortokoronarno premoštenje. Postoje lijeva i desna unutarnja grudna arterija.

Varikoziteti vena:
Vene u nozi mogu postati oslabljene i proširene s tankim stijenkama. Takve proširene vene nazivaju se i varikozne vene i nisu pogodne za korištenje pri aortokoronarnom premoštenju.

Vena safena:
Vena safena magna (VSM, SVG) proteže se unutarnjom stranom noge od gležnja do prepone i pripada površnom venskom sustavu noge kojim se oko 10% krvi vraća iz noge prema srcu. Većina krvi vraća se dubokim venskim sustavom, tako da se vena safena može koristiti za aortokoronarno premoštenje bez opasnosti za bolesnika.

Ventrikuli (klijetke):
Postoje lijeva i desna, a označavaju komore srca iz kojih se krv potiskuje u arterije.

Zatajenje srca:
Zatajenje srca je stanje koje se javlja kad srčani mišić oslabi i klijetka ne izbacuje dovoljnu količinu krvi u tijelo. To može smanjiti podnošenje napora ili uzrokovati nakupljanje tekućine u različitim dijelovima tijela koje se manifetira primjerice oticanjem nogu ili osjećajem nedostatka zraka.